Mirogoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ulaz u Mirogoj
Arkade
Aleja urni na Mirogoju

Mirogoj, središnje zagrebačko groblje smješteno je na obroncima Medvednice i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Međutim, Mirogoj je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj naziva se hrvatskim Panteonom.

Sadržaj

Povijest [uredi]

Nedaleko od mrtvačnice, u razdoblju između 1852. i 1873. godine nalazio se ljetnikovac Ljudevita Gaja, predvodnika Ilirskog preporoda. Nakon njegove smrti vlasti su 1873. otkupile cijelo imanje i rekonstruirali središnje zagrebačko groblje prema tome.

Ubrzo nakon otvorenja (25. studenoga 1876. godine) Mirogoj je dobio i Statut skupnog groblja u kojem se ovo groblje označuje kao opće skupno groblje za pripadnike svih vjeroispovijesti. Ujedno se ističe da se svakoj od vjeroispovijesti dodjeljuje poseban prostor "primjeren broju njezinih sljedbenika". Posebno je naglašeno da sljedbenici svih vjeroispovijesti imaju glede groblja jednaka prava i dužnosti.[1]

Nakon otvorenja prvi je ukop izvršen dan kasnije. Prvi je na Mirogoju pokopan športaš Friedrich Miroslav Singer, koji se ugušio plinom jer je zaboravio zatvoriti ventil. Na taj je pogreb došlo jako mnogo ljudi budući da je bio vrlo popularan.

Poznati arhitekt Hermann Bollé dizajnirao je oblik groblja, upotrijebivši monumentalnu kompoziciju arkada, paviljona i kupola, isprepletenu s bogatom vegetacijom, dodavajući galeriju skulptura.

Znamenite osobe [uredi]

Znamenite osobe pokopane na Mirogoju su:

Umjetnine [uredi]

Na groblju Mirogoj nalaze se i vrijedni spomenici nekih umjetnika:

Izvori [uredi]

  1. http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=249 (pristupljeno 1. prosinca 2012.)

Vanjske poveznice [uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mirogoj