Ivan Zapolja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Portret Ivana Zapoljskog

Ivan Zapolja (Zápolya János, Szapolyai János), erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja, protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. - 22. srpnja 1540.)[1], osmanski štićenik.

Bio je vođa skupine ugarskih plemića koja je tvrdila da strani vladar ne može biti kralj Ugarsko - Hrvatskog kraljevstva. To je pitanje došlo na stol nakon pogibije kralja Ludovika II. u Mohačkoj bitci.

Tajnikom mu je nakon te pogibije postao Ludovikov osobni kapelan Juraj Srijemac.[2] Juraj (Đuro) Srijemac je u svojoj kronici iznio mišljenje da je Zapolja Hrvat iz Bosne (" Sklav t. j. Hrvat iz Bosne, iz sela Zapulja").[3]

Nosio je Zapolja krunu uz potporu ugarskih i nekih hrvatskih plemića, a kasnije i osmanskog sultana. Zbog toga je izbio građanski rat u Hrvatsko-Ugarskoj.

Velikovaradinskim mirom 1538. između Ferdinanda i Ivana Zapolje je Zapolji priznato kraljevanje u dijelu Ugarske gdje je vladao, a Ferdinandu Habsburgu priznato pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, a po Zapoljinoj smrti je Ferdinandu imala pripasti i Ugarska. Pred smrt se Ivanu Zapolji rodio sin te je Ivan Zapolja ignorirao odredbe tog mira te je svoja prava prenio na sina Ivana Sigismunda, a ne na Ferdinanda.

Podjele Ferdinandovaca i Zapoljaca tresla je državu 1540. godine. Na strani Zapoljine udovice Izabele i njena sina našao se Petar Petrović, a na strani Ferdinanda Hasburgovca bio je Juraj Utješenović.[4] Stjepan se je Majlath u Sedmogradskoj digao protiv kralja Zapolje.[5] To je privuklo svu pozornost turskih paša i samog sultana, što je Zrinskima dalo tako potrebni predah.[5] Protiv Zapolje bili su vojvode Stjepan Majlath i Emerik Balaša, zatim Petar Perenj, Sigismund Balaša i kaločki nadbiskup Franjo Frankapan. Zbog toga što se nisu slagali s Utješenovićem (Utišenićem), prešli su k Ferdinandu.[4] O tome je sve izvješćivao Antun Vrančić u svojim pismima.[4]

Majlath je pak radio na tome za doći na kneževsko mjesto u Sedmogradskoj.[5] Pritom si je za moguće saveznike smatrao i Austrijance (Ferdinanda Habsburgovca) i Turke (Sulejmana).[5] Stoga je kralj Ivan bio prisiljen zaratiti protiv Stjepana Majlatha i druga mu Emerika Balašu. Zapolja je uspio osvojiti veći broj gradova koji su bili na strani Majlatha i Balaše. Njih su se dvojica zatvorili u utvrđeni grad Fogaraš, a Zapolja ga je dao podsjesti.[5] Tijekom opsade Ivan Zapolja je obolio, pa je liječnik dao neka ga odvedu u Szászsebes, gdje su ga odveli 10. srpnja.[5] Potom ga je opet udarila kap. Uspio je čuti da mu je supruga Izabela 7. srpnja u Budimu rodila sina Ivana Sigismunda Zapolju, no sutradan ga je opet udarila kap.[5] Pred smrt je okupio svoje pristaše kojima je preporučio svoju suprugu i sina, kojega neka dadu proglasiti za kralja.[5] Utišenića je proglasio za skrbnika svog sina, a ostale pristaše je zamolio neka ga pomognu "zborom i tvorom".[5] Drugo što im je napovjedio jest da se okanu svake misli da bi se ikad podvrgli ikojemu kralju od Habsburgovaca.[5] Zanimljivo je što se uzdao u Turke: pristašama je rekao neka si osiguraju sultanovu milost te da radi umilostivljenja sultana njemu pošalju poklisare s bogatim darovima.[5][1] Izdržao je još devet dana i umro 22. srpnja 1540. godine.[1]

Kad je Ivan Zapolja u tako kratkom vremenu razbolio se i umro 1540., izbila je borba za prevlast u državi[4] i tako su nove borbe tresle Hrvatsku, Ugarsku i Sedmogradsku.

Naslijedio ga je njegov sin Ivan Sigismund Zapolja.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Archive.org Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 144.
  2. Hrvatski leksikon, natuknica Srijemac, Juraj; Naklada leksikon doo, Zagreb, 1996.
  3. Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, Subotica, 1941.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Diana Sorić: Klasifikacija pisama Antuna Vrančića, Colloquia Maruliana XVIII (2009.), str. 104.
  5. 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 Archive.org Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 143.


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Ivan Zapolja koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.