San Francisco, Kalifornija
Izvor: Wikipedija
 "San Francisco" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi San Francisco (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Nadimak: The City by the Bay (Grad pored zaljeva), San Fran, Frisco |
|
| Koordinate: 37°46′N 122°25′W / 37.767°N 122.417°WKoordinate: 37°46′N 122°25′W / 37.767°N 122.417°W | |
| Država |  SAD |
| Savezna država |  Kalifornija |
| Grad-okrug | San Francisco |
| Utemeljen | 1776. |
| Nazvan po | špa. San Francisco = Sveti Franjo |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Gavin Newsom (demokrat) |
| Površina | |
| - Ukupna | 600,70 km² |
| - Kopno | 121,00 km² |
| - Voda | 479,70 km² (79,86%) |
| - Područje utjecaja | 8.869,30 km² |
| Visina | 71 m |
| Stanovništvo (2007.) | |
| - Grad | 764.976 |
| - Gustoća | 6.111 stanovnika/km² |
| - Urbano područje | 4.203.898 |
| - Područje utjecaja | 7.264.887 |
| Vremenska zona | Pacific Time Zone (UTC-8) |
| - Ljeto (DST) | Pacific Daylight Time (UTC-7) |
| Poštanski broj | 94100 |
| Pozivni broj | 415 |
| Službena stranica SFgov.org | |
| Karta | |
 Savezna država Kalifornija s gradom-okrugom San Francisco |
|
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i četrnaesti najveći grad u SAD-u. Prema procjeni iz 2007. godine, grad ima 764.976 stanovnika. San Francisco je drugi grad u SAD-u po gustoći naseljenosti, odmah iza New Yorka.
Španjolci su bili prvi europski doseljenici 1776. godine. Pronalaskom rezervi zlata 1848., i srebra 1859. godine, grad doživljava razdoblje ubrzanog širenja. Nakon što je u potpunosti bio uništen u požaru i potresu 1906. godine, grad je brzo obnovljen i sada predstavlja jedan od najprepoznatljivijih gradova SAD-a.
U hrvatskim izvorima iz 19. stoljeća je zabilježeno da se u nas ovaj grad nazivalo i imenom Sveti Franjo.[1]
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Najstarija nalazišta na prostoru grada potječu iz 3000. g.p.K. od indijanskog naroda Ohloni koji su na tom prostoru živjeli do 6. st. Gaspar de Portola je prvi Europljanin koji je 1769. prvi došao na taj prostor. 1776. je španjolski misionar Francisco Palou osnovalo misiju koju je nazvao Misión de San Francisco de Asís (Misija svetog Franje Asiškog). U okolici su postojala naselja Indijanaca Yelamu koji potječu od Ohlonaca.
1821. je San Francisco postao dio nezavisnog Meksika koji se osamostalio od španjolske vlasti. Misija je s vremenom prestala postojati. 1835. su došli prvi engleski naseljenici koje je vodio William Richardson. Između 1846. i 1848. se vodio Američko-meksički rat nakon kojeg su SAD dobile Kaliforniju, Arizonu, New Mexico i Texas. San Francisco je zajedno s Kalifornijom postao dio SAD-a i postao glavna američka luka na Tihom oceanu (jedan od uzroka rata je bila američka želja da dobije luku na Tihom oceanu za trgovinu s Azijom).
U Kaliforniju se naseljava mnogo Amerikanaca, posebno nakon otkrića zlata. San Francisco je u godinu dana do 1849. narastao s 1000 stanovnika na 25 000. U drugoj polovici 19. st. se nastavlja brz razvoj grada u koji se naseljavaju tragači za zlatom, ali se razvijaju i druge djelatnosti, posebno vezane za luku.
18. travnja 1906. je grad pogodio katastrofalan potres. To je bio najjači potres u povijesti u SAD-u. Nakon potresa je uslijedio požar tako da je cijeli grad bio razoren. Obnova nakon potresa je tekla izrazito brzo tako da je do 1915. grad uglavnom bio obnovljen. Grad se razvija kao značajan financijski centar sa značajnim bankama. Grade se mnogi infrastrukturni projekti (most Golden Gate i most do Oaklanda). Tokom 2. svj. rata je grad bio baza za američke operacije na Pacifiku. 1951. je potpisan Sporazum iz San Francisca između SAD-a i Japana kojim je službeno završio 2. svj. rat. Nakon rata se grad dalje razvija i grade se moderne poslovne četvrti. 1989. je grad oštećen u potresu s epicentrom u Loma Prieti.
[uredi] Zemljopis
San Francisco je smješten na poluotoku na ulazu u Zaljev San Francisco na Tihom oceanu. Nasuprot zaljeva se nalazi grad Oakland koji sa San Franciscom čini konurbaciju (sistem povezanih gradova). Između San Francisca i Oaklanda vodi most preko zaljeva, a preko ulaza u zaljev prema sjevernu vodi poznati most Golden Gate. Golden Gate (Zlatna vrata) je naziv koji se upotrebljava za ulaz u zaljev. Reljef oko grada je brdovit.
U gradu postoji vrlo velika opasnost od katastrofalnih potresa. Ispod grada vodi jedan od najvećih i najaktivnijih svjetskih rasjeda, rasjed San Andreas. Pretpostavlja se da će se u budućnosti kalifornijska obala duž rasjeda odvojiti od ostatka američkog kopna. San Francisco će i u budućnosti pogađati jaki potresi.
Klima je umjerena, najsličnija sredozemnoj (ljeta topla, zime blage). Prosjek temperatura u siječnju je 10 °C, a u srpnju 18 °C. Kalifornijska morska struja ima značajan utjecaj na klimu (ublažava temperaturne razlike).
[uredi] Znamenitosti
Najznačajnija znamenitost je jedan od najpoznatijih svjetskih mostova, crveni most Golden Gate koji vodi preko ulaza u zaljev. U gradu ima mnogo nebodera, od kojih je napoznatiji Transamerica piramida, neboder u obliku piramide. Postoji televizijski antenski toranj Sutro Tower. Grad ima i mnogo kulturnih znamenitosti, od kojih je poznata zgrada Opere. Postoje i brojni parkovi (najpoznatiji je Golden Gate Park) i plaže na morskoj obali (Baker Beach). Na moru u blizini grada je otok Alcatraz s najpoznatijim američkim zatvorom koji je danas turistička atrakcija.
[uredi] Izvori
- ↑ Jutarnji list, 14. siječnja 2007., str. 26.
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Ostali projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: San Francisco, Kalifornija |
