Kmersko Carstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karta Khmerskog Carstva

Jednom od najvažnijih civilizacija u Jugoistočnoj Aziji, Khmerskim Carstvom, od 9. do 15. stoljeća vladali su bogoliki kraljevi. Sebe i svoj narod slavili su veličanstvenim građevinama. Angkor, kraljevski glavni grad Khmera, osnovao je 802. godine Jayavarman II.. Ljudi su nagrnuli u grad iz cijele regije. U 12. stoljeću sagrađen je Angkor Wat, remak-djelo Angkora. Nedugo nakon toga i grad i hram opljačkali su Chami, no za 50 godina ponovo ih je izgradio Jayavarman VII..

Religija[uredi VE | uredi]

Većina khmerskih kraljeva bili su hinduisti pa su zato mnogi kipovi u Angkor Watu spomenici hinduističkim bogovima. Neki su kraljevi zapravo smatrali da su božanski kraljevi. Hindu Suryavarman II. smatrao se inkarnacijom hinduističkog boga Višne, dok je budistički sin Jayavarman VII. za sebe vjerovao da je reinkarnacija Budhe. Khmeri su za slonove vjerovali da imaju veliko vjersko značenje, stoga su ih lovili i dresirali za ratnu službu i parade. Jedna od najpoznatijih regimenta brojila je oko 200.000 slonova.

Širenje carstva[uredi VE | uredi]

Angkor, glavni grad khmerske kulture, bio je u današnjoj Kambodži. Na vrhuncu svoje moći, carstvo se prostiralo od Južnokineskog mora do Sijamskog zaljeva (današnji Tajland) a obuhvaćalo je današnju cijelu Kambodžu, istočni Tajland, Vijetnam i Laos.

Angkor Wat[uredi VE | uredi]

Angkor Wat-najveći hram

Angkor Wat je najveći khmerski hram i bio je stoljećima najveća vjerska građevina na svijetu. Sagrađen je od kamena, materijala rezerviranog za bogove, i za njegovo dovršenje bilo je potrebno 50.000 radnika te nešto više od 40 godina u vrijeme vladavine Suryavarmana II. (1113. - 1150.). Legenda kaže da hram nisu gradili ljudi, već hinduistički bog Indra koji je stigao na Zemlju samo da bi sagradio hram. Na reljefima su prikazani prizori hinduističkih bogova, khmerskog naroda u ratu te kraljevske procesije.

Povijesni događaji, dvorski život i parade urezbareni su u zidine Bayona, posljednjeg khmerskog hrama sagrađenog u Angkoru. Sin Suryavarmana II, Jayavarman VII., izgradio je Bayon oko 1200. godine kao spomen na pobjedu nad susjednim narodom Cham koji je razorio Angkor 1177. godine.

Jayavarman VII[uredi VE | uredi]

Junački Jayavarman VII (1181. - 1219.) bio je vođa Khmera. Nakon što su Chami razorili Angkor, Jayavarman je predvodio uspješan protunapad te ohrabrivao svoj narod da obnovi Angkor. Tijekom svog dugog života sagradio je novi hram, Bayon, kao spomen na svoje pobjede. Masivna kamena lica uklesana na vanjskim zidovima hrama predstavljaju Jayavarmana, a podsjećaju i na Budhu. Jayavarman je promijenio državnu religiju iz hinduizma u budizam.

Ratarstvo i hrana[uredi VE | uredi]

Rižina polja u Angkoru

Uspjeh Khmera je posljedica njihove sofisticirane poljoprivrede. Za hranjenje goleme populacije untar zidova hramskih palača bio je potreban napredan sustav. Graditelji su gradili mreže kanala koji su, osim što je u njima bilo ribe, u sušnoj sezoni navodnjavali rižina polja i stabla voćaka te tako osiguravali obilnu žetvu. Zbog toga je ovo carstvo postalo najbogatije u Jugoistočnoj Aziji.

Pad[uredi VE | uredi]

Susjedni sijamski narod Thai napao je Angkor 1431. godine. To je, zajedno s visokom cijenom održavanja spomenika, dovelo do propasti ovog velikog grada. Angkor je ubrzo napušten. Stoljećima je vegetacija džungle prekrivala hram i Angkor je postao poznat kao "Izgubljeni grad". Godine 1861. ponovo ga je otkrio francuski prirodoslovac Henri Mouhot.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kmersko Carstvo