Brunej

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Brunej Darussalam
برني دارالسلام
Brunei Darussalam
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Uvijek služi pod Božjim vodstvom.
Himna
Allah Peliharakan Sultan
Položaj Bruneja
Glavni grad Bandar Seri Begawan
Službeni jezik malajski
Vlada
 - Sultan Hassanal Bolkiah
 - Predsjednik Vlade Hassanal Bolkiah
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. siječnja 1984.
Površina 163. po veličini
 - ukupno 5.770 km2
 - % vode 8.6 %
Stanovništvo 162. po veličini
 - ukupno (2001) 343.653
 - gustoća 61/km2
Valuta brunejski dolar (100 centa)
Pozivni broj +673 (iz Malezije 080)
Vremenska zona UTC +8
Internetski nastavak .bn

Brunej, službeno Brunej Darussalam (arapski Brunej, dom mira) je država u jugoistočnoj Aziji. Nalazi se na sjeveru otoka Borneo, na obali Južnog kineskog mora. Na kopnu graniči s Malezijom.

Od 1959. godine Brunej je parlamentarna monarhija, ali zapravo sultan ima veće zakonodavne i izvršne vlasti, pa Brunej možemo zvati apsolutističkom monarhijom.

Proizvodnja nafte i plina glavna je gospodarska aktivnost Bruneja. BDP po glavi stanovnika je značajno viši od prosjeka regije, ali gospodarstvo Bruneja osjetljivo je na fluktuacije na svjetskom tržištu nafte. Također, Brunej je važna trgovačka postaja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest Bruneja prije dolaska Europljana je slabo poznata. Na otoku Borneu je u 7. st. postojala država Vijayapura koja je bila vazalna država moćne države Srivijaya na Sumatri i Malajskom poluotoku. Od 10. st. je postojala država Po-ni koja je u 14. st. vazalna država s državom Majapahit na otoku Javi. U to doba je na Borneu bio raširen hinduizam. U 15. st. jak utjecaj na Borneu ima islamsko kraljevstvo Malacca na Malajskom poluotoku odakle se na Borneu širi islam.

1363. je Muhamed Shah osnovao sultanat Brunej i postao prvi sultan. U 15. st. je sultanat ojačao, te je imao sjever Bornea i otočje Sulu. Početkom 16. st. su Portugalci zauzeli Malaccu i stvorili trgovačko uporište. Brunej je bio značajna trgovačka sila između Kine, Indonezijskih otoka bogatim začinima i Portugalaca u Malacci. U to doba je vladao sultan Bolkiah čija vladavina se smatra zlatnim dobom Bruneja. 1521. su članovi Magellanove ekspedicije bili prvi Europljani koji su posjetili Brunej i opisali njegovo bogatstvo. Brunej je došao u sukob sa Španjolcima koji su širili svoj kolonijalni posjed na Filipinima. 1578. su Španjolci zauzeli i razorili glavni grad Bruneja i tamo vladali 72 dana, ali su ipak protjerani unatoč slabijoj snazi Bruneja. Nakon toga je opala gospodarska moć Bruneja.

U 19. st. jača britanski kolonijalni utjecaj. 1839. je izbila pobuna u teritoriju Sarawak. Britanci su u početku pomogli sultanu protiv pobunjenika, ali su zauzvrat dobili kontrolu nad Sarawakom koji je 1843. proglasio nezavisnost pod britanskom upravom. Britanci su 1846. napali Brunej i postigli povoljan trgovački sporazum. 1888. je sultan Hashim Jalilul Alam Aqamaddin sklopio sporazum s Britancima kojim Brunej postaje britanski protektorat s unutrašnjom samoupravom.

1929. je otkrivena nafta. Tokom 2. svj. rata je Brunej bio pod japanskom okupacijom. 1959. je donesen ustav koji Bruneju daje široku autonomiju. 1963. su susjedne britanske kolonije na Borneu, Sabah i Sarawak, postale dio nezavisne Malezije. U Bruneju se pojavio pokret koji je tražio priključenje Maleziji, ali je sultan to odbio i najavio da će od Britanaca tražiti punu nezavisnost. To je postignuto tek 1984. kad je Brunej postao nezavisna država, ali je ostao unutar Commonwealtha.

Sultan Hassanal Bolkiah

Oblik vlasti[uredi VE | uredi]

Brunej je apsolutna monarhija u kojoj sultan ima svu vlast. Postoji Zakonodavno vijeće od 20 članova koje ima savjetodavni karakter, ali sve zakone donosi sultan. Sultan je istovremeno šef države i predsjednik vlade. Trenutačni sultan, Paduka Seri Baginda Sultan Haji Hassanal Bolkiah Mu'izzaddin Waddaulah (skraćeno Hassanal Bolkiah), vlada od 1967. i smatra se najbogatijim vladarom i jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.

Džamija sultana Omara

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Brunej je mala država smještena na sjeveru otoka Bornea koji je podijeljen između 3 države (Indonezije, Malezije i Bruneja). Teritorijem Malezije je podijeljen na dva dijela (Istočni okrug Bruneja, Temburong, je eksklava odvojena od ostatka zemlje). Izlazi na Južnokinesko more. Brunej smatra dijelom svog teritorija otočje Spratly oko kojeg se još spore Kina, Tajvan, Malezija, Filipini i Vijetnam.

Uz obalu je močvarna nizina koja se prema unutrašnjosti lagano izdiže. Najviši vrh je 2850 m visok Bukit Pagon na istoku.

Klima u zemlji je ekvatorska, a obilježavaju je visoke temperature i obilje padalina cijele godine. 85% površine prekriva tropska kišna šuma. Uz obalu rastu mangrove.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Bruneja
Većinu stanovništva čine Malajci islamske vjere. Postoji i mnogo Kineza koji su većinom budisti. Postoje i pripadnici tradicionalnih etničkih skupina. Visok je prirodni priraštaj i porast broja stanovnika. Većina stanovništva živi uz more (posebno oko glavnog grada), dok je prašumska unutrašnjost slabo naseljena.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Brunej spada među godspodarski najrazvijenije države svijeta. Prema izvještaju MMF-a je po bruto društvenom proizvodu po stanovniku na petom mjestu u svijetu (50 000 dolara po stanovniku). Veliko bogatstvo države se temelji na proizvodnji nafte i prirodnog plina.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Brunej
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Brunej
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Brunej u Wječniku, slobodnom rječniku.