Laos

Laoska Narodna Demokratska Republika; ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ; ປະຊາຊົນລາວ; Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao
Zastava	Grb
	Geslo; Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
	Himna; Pheng Xat Lao
Glavni grad	Vientiane
Službeni jezik	laoški
Vlada
- Predsjednik	Choummaly Sayasone
- Predsjednik Vlade	Bouasone Bouphavanh
Neovisnost	Od Francuske 19. srpnja 1949.
Površina	79. po veličini
- ukupno	236.800 km²
- % vode	2 %
Stanovništvo	101. po veličini
- ukupno (2002)	5.635.967
- gustoća	24/km²
Valuta	kip (100 ata)
Pozivni broj	+856
Vremenska zona	UTC +7
Internetski nastavak	.la

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Laos, službeno Laoska Narodna Demokratska Republika je država u jugoistočnoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu s Tajlandom, na zapadu s Burmom (Mjanmajem), na sjeveru s Kinom, na istoku s Vijetnamom i na jugu s Kambodžom.

Sadržaj

1 Povijest
2 Zemljopis
3 Stanovništvo
4 Popis etničkih grupa
- 4.1 Gospodarstvo

[uredi] Povijest

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj Kini u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo Lan Xing koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. U 19. stoljeću Francuska je postupno uključila Laos u svoj kolonijalni imperij.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevinom. Rat u susjednom Vijetnamu prouzročio je političku nestabilnost (američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci Vijetkonga). U 1975. komunistički pokret Pathet Lao zbacio je kralja i proglasio republiku te učvrstio veze s Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek na vlasti, gospodarstvo se postupno preoblikuje po tržišnom modelu.

[uredi] Zemljopis

Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh Phou Bia, 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku Mekong i njene pritoke.

[uredi] Stanovništvo

Najbrojnija etnička skupina su Laošani čiji je jezik blizak tajlandskom i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji Hmong koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. Najzastupljenija religija je Teravada Budizam 57,8%, zatim tradicionalna vjerovanja 33,6%, ateizam 4,8% i ostalo 2,8%

[uredi] Popis etničkih grupa

Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Laosa

[uredi] Gospodarstvo

Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu Laos je još uvijek siromašna zemlja s nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je poljoprivreda (uzgoj riže). BDP je u 2003. bio 1.700 USD po glavi, mjereno po PPP-u.

Države u Aziji

Samostalne države

Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor²⁾ • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mjanma • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Ostali teritoriji:

Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)

Nepriznate države:

Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar

¹⁾ Djelomično u Europi. ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.

Komunističke države

Kina · Kuba · Laos · Sjeverna Koreja · Vijetnam

Prijašnje komunističke države
DR Afganistan (1978. - 1992.) · NSR Albanija (1946. - 1991.) · NR Bugarska (1946. - 1990.) · Čehoslovačka (1948. - 1990.) · DDR (1949. - 1990). · NDR Etiopija (1974. - 1991.) · NDR Jemen (1969. - 1990.) · Demokratska Kampućeja (1975. - 1979.) · Mađarska Sovjetska Republika (1919.) · NR Mađarska (1949. - 1989.) · NR Mongolija (1924. - 1992.) · NR Poljska (1944. - 1989.) · SR Rumunjska (1947. - 1989.) · Ruska SFSR (1918. - 1922.) · SSSR (1922. - 1991.) · SFRJ (1945. - 1992.)