Tajland

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljevina Tajland
ราชอาณาจักรไทย
(Rāčhānāčâkr Thai)
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Phleng Chat
Položaj Tajlanda
Glavni grad Bangkok
Službeni jezik tajski
Vlada
 - Kralj Bhumibol Adulyadej
 - Predsjednik Vlade Yingluck Shinawatra
Neovisnost Od Khmerskog Carstva 1238.
Površina 49. po veličini
 - ukupno 514.000 km2
 - % vode 0.4 %
Stanovništvo 19. po veličini
 - ukupno (2002) 62.354.402
 - gustoća 121/km2
Valuta baht (100 satanga)
Pozivni broj +66
Vremenska zona UTC +7
Internetski nastavak .th

Tajland ili Taj,[1][2] rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mjanmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke Chao Phraya. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio Malajskog poluotoka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvo domaće kraljevstvo bilo je Sukhothai koje se početkom 13. stoljeća osamostalilo od Khmerskog Carstva. Teravada Budizam proglašen je tada državnom religijom. Od sredine 14. stoljeća do 1767. dominiralo je kraljevstvo Ayutthaya, a nakon poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je 1769. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakri preuzeo je prijestolje 1782. i osnovao dinastiju iz koje potječe i današnji kralj.

U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Tajland je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom britanske interesne sfere. Nakon državnog udara 1932. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade. U doba drugog svjetskog rata surađivao je s Japanom, ali nakon rata nije okupiran zbog podrške SAD-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj Aziji. Politički stabilna civilna vlada formirana je 1992.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Većinu stanovništva čine etnički Thai (Tajci) čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan laoskome) i koji su uglavnom budisti. Osim njih, u zemlji živi i velik broj Laošana koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Brojna kineska zajednica ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu Hmong i Karen.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stazić, Žaverije; Petrović, Rude; Stanić, Franjo. Geografija svijeta : Azija : Afrika, III. knj., Seljačka sloga, Zagreb, 1955., str. 182. – 188. (Sijam ili Taj (Thailand)), dijelove knjige Južna Azija i Japan napisao je Rude Petrović
  2. Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 1049.
    Wikicitati tâjski prid. koji pripada, koji se odnosi na zemlju Taj (Tajland)
    (Anić, 1994., 1049.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Tajland
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tajland
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Tajland u Wječniku, slobodnom rječniku.