Singapur

Republika Singapur; Republic of Singapore; 新加坡共和国; Republik Singapura; சிங்கப்பூர் குடியரசு
Zastava	Grb
	Geslo; Majulah Singapura (Naprijed, Singapure)
	Himna; Majulah Singapura
Glavni grad	Singapur
Službeni jezik	engleski, kineski, malajski i tamilski
Vlada
- Predsjednik	Sellapan Ramanathan
- Predsjednik Vlade	Lee Hsien Loong
Neovisnost	Od Malezije; 9. kolovoza 1965.
Površina	191. po veličini
- ukupno	697 km²
- % vode	1,44 %
Stanovništvo	114. po veličini
- ukupno (2004)	4.608.595
- gustoća	6.004/km²
Valuta	singapurski dolar (100 centa)
Pozivni broj	65
Vremenska zona	UTC +8
Internetski nastavak	.sg

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Noćna panorama Singapura

Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake. Također ga radi njegovog strateški važnog položaja zovu "Azijski Gibraltar". Na malajskom Singapura znači "lavlji grad".

[uredi] Zemljopis

Karta Singapura

Singapur je otočna država koja se sastoji od 63 otoka (najveći je otok Singapur, veći su otoci Pulau Tekong i Jurong, a ostali su manji). Nalaze se južno od Malajskog poluotoka. Između Malajskog poluotoka i Singapura je uski morski prolaz Johorski prolaz preko kojeg vodi most.

Singapur se nalazi na strateški važnom položaju. Nalazi se na krajnjem jugu Malajskog poluotoka na ulazu u Malajski prolaz (morski prolaz između Malajskog poluotoka i Sumatre). To je najvažniji morski prolaz koji spaja Tihi i Indijski ocean i preko njega prolazi većina brodova koji plove između istočne i južne Azije. Većina tih brodova staje u Singapuru, te se on razvio u značajnu luku.

Reljef Singapura je nizak i valovit s brdovitim dijelovima u središtu. Preko otoka teče nekoliko manjih rijeka (najvažnija je rijeka Singapur). U sredini otoka su jezera Gornje i Donje jezero Seletar i Gornje i Donje jezero Peirce.

Klima je jednolično vruća i vlažna kroz čitavu godinu (ekvatorska klima). Singapur se nalazi u zoni tropske kišne šume koja je na otoku ipak najvećim dijelom iskrčena. Četvrtinu otoka prekriva šuma koja je većinom zaštićena kao posebni rezervat. Među autohtonim životinjama nalazimo i majmuna makaki rakojeda.

[uredi] Povijest

Između 7. i 13. st. je današnji Singapur bio dio države Srivijaya koja je obuhvaćala Malajski poluotok i Sumatru. Na prostoru današnjeg Singapura je nastao grad Temasek koji je bio značajno trgovačko naselje čije značenje se smanjilo u 14. st. Između 14. i 19. st. je bio dio Sultanata Johor. U 17. st. je razoren u malajsko-portugalskom ratu. U 18. st. su taj prostor kontrolirali Nizozemci, a na otoku Singapuru je bilo ribarsko naselje.

Moderni je Singapur osnovao 1819. godine Thomas Stamford Raffles iz Britanske Istočnoindijske kompanije koji je prvi uočio strateški položaj grada. Singapur je kasnije postao britanskom krunskom kolonijom i razvio se kao značajan lučki i trgovački centar. 1869. je u gradu živjelo 100 000 stanovnika raznih nacionalnosti (Malajci, Kinezi, Indijci i Englezi).

Tokom 2. svj. rata su Japanci zauzeli Malajski poluotok, a Britanci su u Singapuru pružili otpor. To je dovelo do Bitke za Singapur u kojoj su Britanci poraženi i Japanci su za 6 dana zauzeli grad. To se smatra najvećim britanskim porazom u 2. svj. ratu. Japanci su grad nazvali Shōnantō. Englezi su ga vratili 12. 9. 1945., mjesec dana nakon japanske predaje.

1959. je Singapur stekao samoupravu unutar Britanskog kolonijalnog carstva. Prvi predsjednik je postao Yusof bin Ishak, a premijer Lee Kuan Yew. 1963. je Singapur proglasio potpunu samostalnost, ali se s Malajom, Sabahom i Sarawakom ujedinio u Federaciju Maleziju. Stanovnici Singapura nisu bili zadovoljni državnom ideologijom u Maleziji, pa su 1965. proglasili nezavisnost i Singapur postaje posebna država. Lee Kuan Yew je bio premijer sve do 1990. Nakon 1990. je premijer Goh Chok Tong.

[uredi] Politika

Državom vlada izravno izabrani predsjednik, a većina zakonodavne moći leži u rukama parlamenta, u kojem se 81 član bira svakih 5 godina. U praksi vlada jednostranačje, jer je predsjednikova Stranka narodne akcije pobijedila na svim izborima od 1959. godine. Singapur je poznat po vrlo strogim zakonima.

[uredi] Stanovništvo

Tri glavne etničke skupine, Kinezi (77 %), Malajci (14%) i Indijci (7%) govore raznim jezicima, pa i engleskim, te štuju razne vjere (Islam (15%), Budizam (30%), Kršćanstvo (19%), Taoizam (14%) i Hinduizam (5%). 15% stanovnika su ateisti (15%)).

Singapur ima 4 službena jezika: engleski, malajski, mandarinski i tamilski. Engleski jezik je službeni jezik administracije i trgovine, a malajski je nacionalni jezik. Mandarinskim (kineskim) jezikom koristi se najveći broj stanovnika (oko 35%), 23% stanovnika koristi kineske dijalekte, 23% engleski, 15% malajski, a 3% koristi tamilski jezik. Singapur je država u kojoj su sve religije ravnopravne.

Pismenost stanovništva u 2006. godini iznosila je 96%. Zahvaljujući izuzetnom zdravstvenom sustavu, očekivani životni vijek pri rođenju iznosi 80 godina za muškarce i 85 godina za žene, a infantilna stopa smrtnosti na 1000 rođenih iznosi 2,29 ‰. Stopa fertiliteta singapurskih žena iznosi 1,06 djece po ženi (jedna od najnižih na svijetu). Unatoč navedenom, stopa nataliteta je veća od stope smrtnosti.

Godine 2006. prirodni priraštaj iznosio je +3,3‰, natalitet je iznosio 9,34‰, a mortalitet 4,28‰. Imigracijska stopa iznosi 9,12‰. Singapur je 2006. godine imao 4.483.900 stanovnika, 51% žena i 49% muškaraca; te iste 2006. godine sklopljeno je 21.962 brakova , a razvrgnuto ih je 6.561.

[uredi] Gospodarstvo

Singapur je jedna od najrazvijenijih država svijeta. Smatra se azijskim tigrom (tigrovima se nazivaju male azijske države koje su se vrlo brzo razvile). Bogatstvo se temelji na trgovini i lučkim djelatnostima. Singapur se najviše razvio na uvozu jeftinih sirovina i izvozu gotovih industrijskih proizvoda.

Poljodjelstvo i ribarstvo razmjerno su nevažni; mnoge osnovne namirnice, među njima i riba moraju se uvoziti. Rastuća proizvodna djelatnost oslanja se na uvezene sirovine. Među glavne industrijske grane spadaju petrokemijska i tekstilna industrija te brodogradnja. Značajniji izvori prihoda su bankarstvo i turizam.