Prijeđi na sadržaj

Knut Hamsun

Izvor: Wikipedija
Knut Hamsun
PseudonimKnut Hamsund, Don Quixote, Knut Hamsunn, Knut Pederson, Knut Pedersen Hamsund, Knud Thode
Rođenje4. kolovoza 1859.
Vågå, Gudbrandsdal, Norveška
Smrt19. veljače 1952.
Norholm, Grimstad, Norveška
Zanimanjeknjiževnik, pjesnik, dramatičar
NacionalnostNorvežanin
Period pisanja1877. - 1949.
Književni periodNeoromantizam, Neorealizam
Važnija djela
Portal o životopisima

Knut Hamsun (Vågå,[1] Gudbrandsdal, 4. kolovoza 1859. – Norholm, Grimstad, 19. veljače 1952.), norveški književnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1920.

Život

[uredi | uredi kôd]

Knut Hamsun se rodio kao Knud Pedersen u mjestu Vågå, Gudbrandsdalen, kao četvrti sin u obitelji. Odrastao je u siromaštvu. U dobi od 17 godina počeo je raditi kod proizvođača užadi i u isto vrijeme započeo s pisanjem. Proveo je nekoliko godina u Americi, putujući i radeći najrazličitije poslove, o kojima je pisao u Fra det moderne Amerikas Aandsliv (1889.). Godine 1898. godine oženio se s Bergliot Goepfert, ali je brak završio 1906. Hamsun je potom 1909. godine oženio Marie Andersen koja će mu biti vjerna pratiteljica sve do njegove smrti. Marie je napisala memoare u kojima je opisala njihov zajednički život. Kada je upoznala Hamsuna Marie je bila mlada glumica s obećavajućom karijerom koju je odlučila prekinuti i otputovala je s njim u Hamarøy. Kupili su imanje s namjerom da rade kao poljoprivrednici i da od toga žive, zajedno s prihodima koje je Hamsun dobivao od pisanja. Međutim, ubrzo se sele na jug, u Larvik. Godine 1918. kupili su star i prilično ruševan dvorac između Lillesanda i Grimstada. Obnovili su glavni dio objekta, dio za stanovanje. Hamsun se lako mogao povući u svijet pisanja i neometano pisati iako je često putovao na druga mjesta i u druge gradove kako bi pisao. Knut Hamsun je umro u svom domu u Nørholmu. Nakon drugog svjetskog rata osuđen je zbog aktivne potpore nacizmu i marionetskom režimu Vidkuna Quislinga.

Stvaralaštvo

[uredi | uredi kôd]

Hamsun je prvi put privukao pozornost 1890. godine novelom Glad. U napola autobiografskom djelu opisao je pad mladog pisca u ludilo kao rezultat gladi i siromaštva. Kao i u svim ostalim djelima i o ovom se osjeća stil Franza Kafke i ostalih pisaca 20. stoljeća, s unutarnjim monolozima i bizarnim logičnostima. Velik uspjeh doživio je i roman Blagoslov zemlje iz 1917. Hamsun je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1920. godine.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Glad (Sult, 1890.)
  • Misterije (Mysterier, 1892.)
  • Urednik Lynge (Redaktør Lynge, 1893.)
  • Nova zemlja (Ny Jord, 1893.)
  • Pan (1894.)
  • Na vratima carstva (Ved Rigets Port, 1895.)
  • Igra života (Livet Spil, 1896.)
  • Suton (Aftenrøde, 1896.)
  • Viktorija (Victoria. En kjærlighedshistorie, 1898.)
  • Munken Vendt (1902.)
  • Kraljica Tamara (Dronning Tamara, 1903.)
  • Zanesenjak (Svaermere, 1904.)
  • Pod jesenjim zvijezdama (Under Høststjærnen, 1906.)
  • Benoni (1908.)
  • Ruža (Rosa, 1908.)
  • Prigušena svirka jedne skitnice (En Vandrer spiller med Sordin, 1912.)
  • Posljednja radost (Den sidste Glæde, 1912.)
  • Djeca svoga vremena (Børn av Tiden, 1913.)
  • Gradić Segelfoss (Segelfoss By, 1915.)
  • Blagoslov zemlje (Markens Grøde, 1917.)
  • Žene na studencu (Konerne ved Vandposten, 1920.)
  • Posljednje poglavlje (Siste Kapitel, 1923.)
  • Skitnice (Landstrykerei, 1927.)
  • Kolovoz (August, 1930.)
  • Ali život živi (Men livet Lever, 1935.)
  • Krug se zatvara (Ringen sluttet, 1936.)
  • Po zaraslim stazama (Paa gjengrodde Stier, 1949.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Knut Hamsun