Bauhaus

Izvor: Wikipedija

Walter Gropius, Zgrada Bauhausa u Dessau, 1919.-1926., Njemačka.

Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj(1919.-31.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta - dizajn. Riječ ”Bauhaus“ bi u prijevodu bi mogao značiti kućogradnja ili gradnja doma.Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru.

[uredi] Povijest

Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača (Deutsche Werkbund). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.

Bauhaus logo.

[uredi] Weimar

Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijal-demokrati, (Weimarska Republika). S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G. Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy-Nágy itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika. Škola je djelovala u tri Njemačka grada; Weimaru ( od 1919. do 1925.), Dessau ( od 1925. do 1932.) i Berlinu ( od 1932. do 1933.), pod ravnanjem tri različita arhitekta, direktora: Walter Gropius ( od 1919. do 1927.), Hannes Meyer (od 1927. do 1930.) i Ludwig Mies van der Rohe od ( 1930. do 1933.), tada je škola zatvorena, od strane nacista. Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa, tehnikama, nastavnicima i političkim oprijedjeljenjima škole. Prilikom preseljenja u Dessau, ukinut je keramičarski odjel, za ravnateljsva Miesa škola je pretvorena u privatnu školu, a pristalicama bivšeg ravnatelja Hannesa Meyera, zabranjen je rad u školi. Škola je napustila Weimar, radi gubitka potpore, koju su uživali za vrijeme vladavine socijal-demokrata.

[uredi] Dessau

U Dessau je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena zgrada Bauhausa. Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik slijedi namjenu (form follows function). Meyer koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke 1928., donio je Bauhausu dvije najunosnije projektne narudžbe, obadvije postoje i danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna zgrada Savezne škole za njemačke sindikate (ADGB) u Bernau. Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija, prefabriciranim građevinskim elementima za smanjenje troškova gradnje, time je povećao broj narudžba za školu. Tako je škola pod njegovim ravnateljstvom prvi put ostvarila profit 1929. Ali Meyer je bio i uzročnik velikih sukoba na školi. Kao radikalni funkcionalist, on nije imao suviše razumjevanja za estetitizirane programe, i natjerao je Herberta Bayera, Marcela Breuera, i neke druge nastavnike da podnesu ostavke. Kao deklarirani komunist, podržao je osnivanje studentske komunističke organizacije, i doveo školu u opasnu političku poziciju. Time je, po mišljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak škole, koji mu zbog toga uručio otkaz 1930.

[uredi] Berlin

Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova modernizma(ravni krov), internacionalizma, liberalizma i brige za čovjeka nacisti optužuju za komunizam i socijalni liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i ne - njemački utjecaj i konačno zatvaraju školu u travnju, 1933. Mies van der Rohe je protjeran iz Njemačke, Gropius seli u Ameriku. Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna u Europi i Americi.

Mnogi izvanredni umjetnici su poučavali u Bauhausu:

Stolica koju je dizajnirao Marcel Breuer kao student u Bauhausu, tzv. Vasilijeva stolica. Stolica se toliko svidjela prof. Vasiliju Kandinskom da ju je dao napraviti za sve učenike.

[uredi] Djelatnost Bauhausa

Cilj te škole bio je stvaranje novog udruženja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajedničkom traganju, i s učiteljske i s učeničke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje će se primjenjivati na arhitekturu, namještaj i uporabne predmete.

Naum Slutzky, Metalni čajnik iz Bauhausa.

U Bauhausu su se održavali tečajevi stolarstva, tkalačkog i keramičkog zanata, slikarstva, grafike i fotografije.

Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju.

Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao Bauhaus, u raspoloženju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi moderni industrijski dizajn.

Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se eksperimentira s beskonačnim mogućnostima vezanima uz upotrebu fotografskog aparata: kolaž, fotomontaža, dvostruka ekspozicija, uvećanje negativa i ostala tehnička sredstva koja su danas u svakodnevnoj upotrebi. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnotežen i neukrašen.

Arhitektura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po načelu funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti iz savršenog stapanja oblika i funkcije. Cijela je Bauhausova produkcija obilježena najvećom mogućom jednostavnošću.

Prema shvaćanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne umjetnosti), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u načelima industrijskog dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske proizvodnje.

Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plastično-prostorne okoline postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta, racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko oblikovanje. No društvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i Bauhaus je ostao samo genijalna škola-priprema za budući industrijski dizajn.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Bauhaus

• Bauhaus-arhiva u Berlinu.
• Zadužbina bauhaus dessau.
• Majstori arhitekture.
• Pregled Hotela Brandenburger Hof Berlin s Bauhaus namještajem.
• Bauhaus škola.
• Bauhaus in America. Dokumentarac koji opisuje utecaj Bauhausa na arhitekturu u SAD-u.
• Bauhaus u Budimpešti.
• Studentski kratki film o kasnom Bauhausu iz 2006.
• Sjećanja jedne Bauhaus učenice.