Koreni
Ovo je glavno značenje pojma Koreni. Za seriju napisanu po romanu pogledajte Koreni (serija).Koreni
| |
|---|---|
 Korice srpskog izdanja romana Koreni iz 2015. godine | |
| Autor | Dobrica Ćosić |
| Država |  Srbija
|
| Jezik | srpski jezik |
| Vrsta djela | roman |
| Rod (stil, žanr) |
poetski psihološki roman |
| Datum (godina) izdanja |
1954. |
| Vrijeme (mjesto) nastanka |
Beograd |
| Broj stranica | 376 |
| Vrijeme radnje | 19. stoljeće |
| Glavni lik(ovi) | Obitelj Katići |
Koreni (hr.: Korjeni) je roman srpskog književnika Dobrice Ćosića, objavljen 1954. godine. Ovo djelo nagrađeno je prvom NIN-ovom nagradom za 1954. godinu. Po romanu je 2018. godine snimljena televizijska serija.
Ovim romanom Ćosić je započeo svojevrsni ciklus romana (Vreme smrti, Vreme zla, Deobe, Vreme vlasti), u kojima se kao likovi javljaju sinovi, unuci i praunuci junaka Korena, s osnovnom idejnom težnjom prikazivanja romansirane povijesti moderne Srbije.
O djelu[uredi | uredi kôd]
Roman se odigrava u izmišljenom selu Prerovo u posljednjim desetljećima 19. stoljeća za vrijeme kralja Milana i u njemu se prikazuje život bogate seoske obitelji obitelji Katić i njihovih sluga. U mnoštvu motiva i tema posebno se izdvajaju: motiv obitelji i obiteljskog sukoba između očeva i sinova, obiteljsko porijetlo i problem identiteta, održavanje kultova srbijanske nacionalne mitologije, politički sukobi koji dovode do narodnog i obiteljskog raskola i iskorišćavanje srbijanskog seljaštva za niske političke pobune, oblikovanje srbijanskih intelektualaca školovanih u inozemstvu, patrijarhalna despotija kao kult, uloga i položaj žene u obitelji. Tematsko-motivski slojevi usko su vezani za predstavljanje sporog i bolnog preobražaja srbijanskog sela s prelaska iz 19. u 20. stoljeće.
Jovan Deretić Korene žanrovski određuje kao "poetski psihološki roman, umnogostručene subjektivne perspektive, u kojem se dramatični sudari među ličnostima osvjetljavaju iz više uglova, sa stanovišta svih aktera radnje". Koreni također imaju elemente obiteljskog, povijesnog, društvenog i filozofsko-kulturološkog romana. Ova eklektična i sintetična forma romana je po riječima Milana Radulovića "inspirisana traganjem za integralnim umjetničkim djelom, onim u kojem bi stvarni život i realni svijet bili duboko sagledani, istinito dočarani i višom pravdom samjereni, i u kojem bi umjetnikova slika svijeta postala živ sadržaj socijalne i kulturne svijesti čitalaca".
Za ovaj roman Ćosić je 1954. nagrađen NIN-ovom nagradom, koja je te godine prvi put dodijeljena. Uoči pedesetogodišnjice dodjeljivanja NIN-ove nagrade 2003. godine, kritičari koji su u različitim periodima učestvovali u žiriju dodijelili su Korenima deveto mjesto na listi najboljih romana nagrađenih ovom nagradom.[1] Danas ima status klasika srpske književnosti 20. stoljeća i dio je obvezne lektire u srednjim školama u Srbiji.
Citati[uredi | uredi kôd]
»Ideje su za kulturne narode, a ovde, u ovoj seljačiji, one su suvišne i fatalne. Ovde su popovi jedini uspešni, a možda i korisni ideolozi. Ovde je sloboda pravo da hajdukuješ, da haraš, da zauzimaš opštinske utrine, a demokratija i samouprava da ne plaćaš porez, svejedno što te sreski kapetan batina i psuje ti majku. A što vi radikali galamite o demokratiji, to je samo izgovor za seljačku anarhiju i javašluk. Sit sam ja svega toga! Srbiji su potrebni pamet i znanje, a ne stranke! Srbiji treba da gleda Evropu, a ne turski tur![2]«Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Značajan sadržaj postojanja, NIN, (pristupljeno: 25. studenog 2015.)
- ↑ Koreni. sr.bookmate.com. Pristupljeno 3. travnja 2021.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Koreni (srp.)
| |||||||||||||||||||