Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić.

Dobrica Ćosić (rođen 29. prosinca 1921 . godine u selu Velika Drenova, blizu Kruševca, Srbija) je srpski književnik. Ćosić je, međutim, mnogo bolje poznatiji kao srpski nacionalistički teoretičar i (kako ga nazivaju) "otac nacije".

Životopis

Ćosić je, do početka Drugog svjetskog rata, išao u Srednju poljoprivrednu školu u Bukovu kod Negotina. Kad je rat izbio, Ćosić se odlučuje priključiti partizanima te postaje komesar KPJ u resavskom partizanskom odredu. Poslije rata, završio je Višu političku školu "Đuro Đaković". Zastupnik u Skupštini Srbije i u jugoslavenskom parlamentu bio je 12 godina. U to vrijeme, 1951. godine , objavio je svoj prvi roman - "Daleko je sunce" (tematika Drugi svjetski rat). Ljeta 1966. godine, usprotivio se smjeni bliskog Titovog suradnika - Srbina Aleksandra Rankovića. Međutim, Ćosić nije odmah odlučio javno se usprotiviti Titovoj vlasti. To je učinio krajem svibnja 1968. godine, kada je na sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije izjavio da se nad Srbima na Kosovu vrši teror i nasilje, a da to čine Albanci koji sudjeluju u kosovskoj vlasti. CK je oštro osudio Ćosićeve tvrdnje, te on odlučuje dragovoljno istupiti iz SKJ i započeti disidentsku karijeru.

1977. godine , Ćosić postaje član Srpskе akademijе znanosti i umjetnosti i tada je izjavio da je "srpski narod dobijao u ratu ,a gubio u miru". Ćosić je već u to vrijeme postao pobornik vatrenijeg srpskog nacionalizma i zalagao se za temeljnu promjenu položaja Srbije u Jugoslaviji. Za tadašnje srpsko rukovodstvo, koje je prihvatilo Ustav SFRJ iz 1974. godine, tvrdio je da je "vazalno".

Krajem 70-ih , pojavljuje se i četvrti nastavak Ćosićevog obimnog romana "Vrijeme smrti" koji obuhvaća široki period povijest jedne srpske porodice. Ovaj roman smatra se najvažnijim Ćosićevim djelom.

Ulazak u politiku

Tijekom 80-ih, Ćosić se aktivnije uključuje u politička događanja. 1984. osnovao je Odbor za odbranu slobode misli i govora koji je branio sve protivnike socijalističke Jugoslavije, bez obzira na nacionalnost. Dvije godine kasnije, u rujnu 1986. godine, Srpska akademija nauka i umetnosti objavljuje svoj Memorandum u kojem analizira tadašnju situaciju u Jugoslaviji. Memorandum je bio izrazito nacionalističkog karaktera, i smatra se da je Ćosić sudjelovao u njegovom pisanju. Dolazak Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji, u jesen 1987. godine i njegovi mitinzi kojima je oborio vlasti u Vojvodini (listopada 1988. godine ), te njegova borba za prevlast Srbije nad ostalim jugoslavenskim republikama obradovala je Ćosića i njegove istomišljenike. 1989. godine, Ćosić i njegov prijatelj Jovan Rašković politički organiziraju Srbe u Hrvatskoj u Srpsku demokratsku stranku. A samo godinu kasnije, u ljeto 1990. godine, Ćosić osniva Srpsku demokratsku stranku i u Bosni i Hercegovini, te uspjeva za njezinog vođu postaviti Radovana Karadžića, srpskog nacionalistu iz BiH.

Nakon raspada SFRJ, Srbija i Crna Gora odlučuju ostati zajedno te 27. travnja 1992. godine proglašavaju državu pod imenom Savezna Republika Jugoslavija. Ova država, koja je bila pod potpunom Miloševićevom kontrolom, proglasila je sebe nasljednicom SFRJ. Milošević je uspio ubjediti Ćosića da postane prvi predsjednik SRJ, 15. lipnja iste godine. Na dužnosti je bio do 31. svibnja 1993. godine kada je, poslije sukoba sa Miloševićem , smijenjen od strane oba veća jugoslavenska parlamenta.

Poslje smjene , Ćosić je nastavio borbu protiv Miloševićevog režima. 2000. godine postao je član organizacije "Otpor" , ali je kasnije izjavio da to nikada ne bi učinio da je znao da se Otpor financira iz inozemstva.

Ćosić se, inače, duži niz godina zalaže za podjelu Kosova. U svojoj knjizi "Kosovo" (2004) piše da je srpski premijer Zoran Đinđić prihvatio njegov predlog, ali njegovo ubojstvo je prekinulo njegove planove.

Bibliografija

• Daleko je sunce, (1951.)
• Koreni, (1954.)
• Deobe 1-3, (1961.)
• Akcija, (1964.)
• Bajka, (1965.)
• Moć i strepnje, (1971.)
• Vreme smrti 1-4, (1972.-1979.)
• Vreme zla - Grešnik, (1985.)
• Vreme zla - Otpadnik, (1986.)
• Vreme zla - Vernik, (1990.)
• Vreme vlasti 1, (1996.)
• Piščevi zapisi 1-4, (2001.-2002.)
• Srpsko pitanje 1-2, (2002.-2003.)
• Pisci moga veka, (2002.)
• Kosovo, (2004.)
• Prijatelji, (2005.)
• Vreme vlasti 2, (2007.)
• Piščevi zapisi 1993—1999, (2008.)
• Piščevi zapisi 1999—2000: Vreme zmija, (2009.)
• Srpsko pitanje u XX veku, (2009.)