Kraljeva Sutjeska
|
|
|
|---|---|
  Kraljeva Sutjeska
|
|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska županija |
| Općina/Grad | Kakanj |
| Zemljopisne koordinate | 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°EKoordinate: 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 852 |
 |
|
Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u sastavu općine Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Sadržaj |
[uredi] Geografski položaj
Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km, idući prema sjeveroistoku. Središte i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska.
[uredi] Povijest
Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka.
Bosna je u XIV. i XV. stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV. stoljeća saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca. Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u XIV. stoljeću susreće se naziv "Curia bani", što u prijevodu znači Banski dvor. Naime prije krunidbe kralja Tvrtka (1377.), u Milama , bosanskom su državom vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić).
[uredi] Stanovništvo
| Kraljeva Sutjeska | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 752 (88,26%) | 692 (84,49%) | 764 (88,32%) | |||
| Muslimani | 45 (5,28%) | 54 (6,59%) | 64 (7,39%) | |||
| Srbi | 2 (0,23%) | 11 (1,34%) | 28 (3,23%) | |||
| Jugoslaveni | 29 (3,40%) | 59 (7,20%) | 3 (0,34%) | |||
| ostali i nepoznato | 24 (2,81%) | 3 (0,36%) | 6 (0,69%) | |||
| ukupno | 852 | 819 | 865 | |||
[uredi] Popis Hrvata katolika u Kraljevoj Sutjesci 1743.
- broj sela: 23
- broj kuća: 204
- odrasli: 1415
- djeca: 486
- ukupno stanovnika: 1901 [1]
[uredi] Turski popis stanovništva 1468./1469.
| Stanovništvo Kraljeve Sutjeske 1468./1469. | ||||||
| godina | broj sela | broj kuća | odrasli | djeca | broj stanovnika | |
| 1468./1469. | / | / | / | / | oko 500 | |
[uredi] Znamenitosti
Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu. Osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u središnjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture. Osim ove kuće na ulazu u selo nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predaji sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.[2]
[uredi] Kultura
- Sutješki vjesnik
- Sutješki radio [3]
[uredi] Izvor
- ↑ Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
- ↑ http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp
- ↑ Krugovalna postaja Kraljeva Sutjeska
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Kraljeva Sutjeska koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
