Kakanj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kakanj
Kakanj Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Zeničko-dobojska
Sjedište Kakanj
Načelnik Nermin Mandra
Površina 462 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

55.950 (1991.)
121.1/km²

Kakanj je industrijski grad i općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog, a jugoistočno od Zenice. Smješten je između brda na obije obale rijeke Zgošće. Upravno pripada Zeničko-dobojskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kakanj

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kakanj imala je 55.950 stanovnika, raspoređenih u 106 naselja.

Stanovništvo općine Kakanj
popisna godina 1991. 1981. 1971.
Muslimani 30.528 (54,56%) 27.393 (52,55%) 25.142 (52,84%)
Hrvati 16.556 (29,59%) 16.016 (30,72%) 15.479 (32,53%)
Srbi 4.929 (8,80%) 5.182 (9,94%) 6.233 (13,10%)
Jugoslaveni 2.554 (4,56%) 2.298 (4,40%) 301 (0,63%)
ostali i nepoznato 1.383 (2,47%) 1.238 (2,37%) 425 (0,89%)
ukupno 55.950 52.127 47.580

Kakanj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Kakanj
popisna godina 1991. 1981. 1971.
Muslimani 4.977 (41,44%) 3.224 (38,56%) 2.053 (36,36%)
Hrvati 2.387 (19,87%) 1.984 (23,73%) 2.109 (37,35%)
Srbi 2.053 (17,09%) 1.337 (15,99%) 1.026 (18,17%)
Jugoslaveni 1.841 (15,33%) 1.266 (15,14%) 230 (4,07%)
ostali i nepoznato 750 (6,24%) 549 (6,56%) 228 (4,03%)
ukupno 12.008 8.360 5.646

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Alagići, Bastašići, Bašići, Bičer, Bijele Vode, Bijelo Polje, Bilješevo, Bistrik, Bištrani, Bjelavići, Bosna, Brežani, Brnj, Brnjic, Bukovlje, Bistrik-Crkvenjak,Crnač, Čatići, Danci, Desetnik, Doboj, Donja Papratnica, Donji Banjevac, Donji Kakanj, Donji Lučani, Dračići, Drijen, Dubovo Brdo, Dumanac, Gora, Gornja Papratnica, Gornji Banjevac, Gornji Lučani, Govedovići, Gradac, Groce, Halinovići, Haljinići, Hausovići, Hodžići, Hrasno, Hrastovac, Ivnica, Javor, Jehovina, Jerevice, Jezero, Kakanj, Karaula, Karaulsko Polje, Klanac, Kondžilo, Koprivnica, Kraljeva Sutjeska, Krševac, Kučići, Kujavče, Lipnica, Lučići, Lukovo Brdo, Marijina Voda, Miljačići, Mioči, Modrinje, Mramor, Nažbilj, Obre, Papratno, Pavlovići, Pedići, Podbjelavići, Podborje, Poljani, Poljice, Pope, Popržena Gora, Ratanj, Ribnica, Ričica, Rojin Potok, Saranovići, Sebinje, Semetiš, Seoce, Slagoščići, Slapnica, Slivanj, Slivnice, Sopotnica, Starposle, Subotinje, Termoelektrana, Teševo, Tičići, Tršće, Turalići, Turbići, Varalići, Veliki Trnovci, Viduša, Vrtlište, Vukanovići, Zagrađe, Zgošća, Zlokuće, Željeznička Stanica Kakanj i Živalji.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik: Nermin Mandra

Dan općine[uredi VE | uredi]

Dan Općine Kakanj obilježava se 15. travnja. (na spomen 15. travnja 1392. godine kada se prvi put u povijesti, naziv Kakanj, pojavljuje u pisanom dokumentu).

Povijest[uredi VE | uredi]

Kakanj kao naziv naseljenog mjesta, prvi put u povijesti, spominje se u povelji kralja Stjepana Dabiše, vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, izdatoj u Sutisci 15. travnja 1392. godine.
Naime, za iskazano viteštvo u boju protiv Turaka, daruje vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatinić dva sela i to selo Kakanj u župi Trstivnici i selo Hrast u župi Luka.

Stara povijesna jezgra grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara.

Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U sljedećih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomicanja gradskog središta. Osim Donjeg Kaknja dugu povijest imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za povijest Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova.

U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog ugljena Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH)...

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljevska Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva, malo dalje od Kraljevske Sutjeske nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati.

U Kraljevskoj Sutjesci se nalazi franjevački samostan Kraljeva Sutjeska, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podatci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Na području općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službena stranica općine

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Kakanj.