Kraljevina Rumunjska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljevina Rumunjska
Regatul României
Flag of the United Principalities of Romania (1862 - 1866).svg
1918. — 1947. Flag of Romania (1965-1989).svg
 
Flag of Moldavian SSR.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Nihil Sine Deo
Himna
Trăiască Regele
Lokacija Kraljevine Rumunjske
Glavni grad Bukurešt
Jezik/ci službeno rumunjski, također i bugarski, mađarski, njemački, turski,

ukrajinski i drugi

Vlada Konstitucionalna monarhija
Kralj
 - 1881. - 1914. Karlo I.
 - 1914. - 1927. Ferdinand I.
 - 1927. - 1930. Mihael I.
 - 1930. - 1940. Karlo II.
 - 1940. - 1947. Mihael II.
Premijer
 - 1881. Ion Brătianu (prvi)
 - 1940. - 1944. Ion Antonescu
 - 1946. - 1947. Petru Groza
Povijest
 - Ujedinjenje Rumunjske 13. ožujka 1881.
 - Proglašena republika 30. prosinca 1947.
Površina
 - 1915. 138,000 km² (53 mi² )
 - 1919. 295,049 km² (114 mi² )
Stanovništvo
 - 1915. 7,900,000 
     Gustoća 0,1 st/km²  (0,1 st/mi² )
 - 1919. otp. 14,700,000 
     Gustoća 0 st/km²  (0,1 st/mi² )
 - 1939. otp. 20,000,000 
Valuta rumunjski leu

Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija. Postojala je od 13. ožujka 1881. do 30. prosinca 1947., a obilježile su je rva tri Ustava Rumunjske (1866., 1923., 1938.). Era kraljevine započinje vladavinom kralja Karlom I. od Rumunjske koji se izborio za rumunjsku neovisnost u Rumunjskom ratu za neovisnost. Kraj kraljevine stigao je abdikacijom zadnjega rumunjskog kralja Mihaela 30. prosinca 1947. Abdikaciju su sovjetske vlasti planirale u strogoj tajnosti. Od 1859. do 1877., Rumunjska je iz personalne unije s dvjema vazalskim zemljama (Moldavijom i Vlahijom) spala pod vlast jednoga vladara iz dinastije Hohenzollerna. 1918., na kraju Prvoga svjetskog rata, Transilvanija, Besarabija i Bukovina ušle su u stastav Kraljevine Rumunjske, čineći tako "Veliku Rumunjsku". 1940. kada počinje rat u Rumunjskoj, Sjeverna Transilvanija, Bearabija i Južna Dobruja date su Mađarskoj, Bugarskoj i Sovjetskom Savezu. SSSR je nakon rata zadržao Besarabiju, a Bugarska Južnu Dobriju, dok je samo Sjeverna Transilvanija oduzeta od Mađarske i vraćena Rumunjskoj. Nakon 30. prosinca 1947. u Rumunjskoj prestaje postojati kraljevina, a vlast uzimaju komunisti i njihova Komunistička Partija Rumunjske.

Ujedinjenje i početak monarhije[uredi VE | uredi]

Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Kraljevina Rumunjska 1941.

Tijekom Rusko-Rumunjsko-Turskog rata, Rumunjska je priznata kao neovisna država na Berlinskom kongresu 1878., te dobiva Dobrodžu, no biva prisiljena predati Južnu Besarabiju (Budjak) Rusiji. Karlo, prvi rumunjski kralj, za kralja biva okrunjen 1881. Nova država, stisnuta od strane Osmanlijskog Carstva, Rusije i Austro-Ugarske, sa slavenskom populacijom na jugozapadu, na južnim i sjeveroistočnim granicama, i Crnim Morem na istoku, te mađarskim susjedima na zapadnim i sjeverozapadnim granicama. Rumunjska ulazi u Drugi balkanski rat protiv Bugarske u lipnju 1913. 330 000 rumunjskih trupa pregazilo je Dunav i ulaze u Bugarsku. Jedna je armija okupirala Južnu Dobrodžu, dok je druga armija ratovala po sjevernoj Bugarskoj s ciljem da zauzmu Sofiju, želeći tako završiti rat. Rumunjska je dobila prostor Južne Dobrudže, kojeg je godinama željela. 1916. Rumunjska ulazi u Prvi svjetski rat na strani sila Atante, no biva przo poražena i okupirana od strane njemačkih i austrougarskih trupa. Rumunjska ulazi u sukob s Bugarskom, a bugarske su trupe nakon nekoliko uspješnih bitki preuzele Južnu Dobrudžu, koja je u zadnjem rumunjsko-bugarskom ratu oduzeta od Bugarske. Južna Dobrudža službeno postaje djelom Bugarske sporazumom u Bukureštu i na Berlinskom kongresu. Iako rumunjska vojska nije imala vojnih uspjeha, na kraju rata Austro-Ugarska i Rusko Carstvo nestale su sa zemljovida. Vladajuća tijela u Transilvaniji, Besarabiji i Bukovini odabrala su ujedinjenje s Rumunjskom.