Bukovina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb Bukovine
Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske
Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj
Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini
Etnički sastav Bukovine
Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske

Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina , njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Bukovina je karpatska regija, a nalazi se u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u županiji Suceava, i jugozapadnoj Ukrajini u Černiveckoj oblasti.

Povijest[uredi VE | uredi]

U 5. stoljeću Bukovinom su vladali Avari, pa sve do 7. stoljeća kada su se pojavili Slaveni koji su se tu tada i naselili. Od 9. do 14. stoljeća Bukovina je bila dio Kijevske Rusije koja tada naglo jača[1]. U tom periodu nastaju Galicija i Lodomerija kao regije u Bukovini.

U periodu od 1349. do 1384. godine sjeverni dio Bukovine je pod vlašću Kraljevine Poljske, a južni dio je pod vlašću Moldavije. U tom periodu se osniva grad Suceava koji je 1388. godine postao središte pokrajine, a bio je pod vladavinom Moldavije.

Između 1385. i 1569. godine vlast nad sjevernim djelom Bukovine naizmjenično dijele Kraljevina Poljska i Moldavija. U 16. stoljeću, točnije 1512. godine, Moldavija podpada pod vlast Turaka, a istovremeno i cjelokupni teritorij Bukovine. Sjeverni dio Bukovine se vratio pod poljsku vlast 1541. godine.

Poslije nemilih događaja u Madéfalvi, 1764. godine, nekoliko tisuća Sikula se iseljava iz Erdelja i odlazi prvo u Moldaviju, a ubrzo zatim i u Bukovinu gdje osnivaju svojih pet sela. Tokom 19. i 20. stoljeća Sikuli su napustili ta sela, i vratili se u stara naselja ili prešli u novoosnovana naselja tokom velike seobe Sikula 1883. godini. Od toga doba je i nastao pojam Bukovinski Sikuli.

Tokom 1772. godine došlo je do podjele Bukovine između tadašnje Poljske, Austrije i Rusije. Poslije pobjede Austrije i Rusije protiv Turske, 1775. godine, Austrija dobiva i dio Moldavije i samim tim područje oko Suceave, tada Bukovina dobiva autonomiju u okviru Austro-Ugarske Monarhije. Crkvenom organizacijom su ukrajinski kršćani grčkog obreda iz Bukovine i hrvatski kršćani grčkog obreda iz austrijske carske pokrajine Dalmacije bili u istoj upravnoj jedinici, Bukovinsko-dalmatinske metropoliji.[2][3]

1917. je godine Ukrajina proglasila neovisnost od Austro-Ugarske i Ukrajine. U tom je vremenu Bukovina došla ponovo pod ukrajinsku vlast. 1919. godine, Bukovina dolazi pod Rumunjsku. Novim europskim prekrajanjima poslije 1940. godine zapadni dio Bukovine došao je pod sovjetsku vlast kojom su drmali Rusi. Osovinskim prekrajanjem zemljovida Bukovina opet potpada pod Rumunjsku, a nakon sovjetskog nadiranja opet dolazi u sastav SSSR-a. SSSR je kao i za prijašnjih vlastiju nastavio s antiukrajinizmom. O sudbini ukrajinskog naroda koji je pretrpio brojne represije i progone za tih vremena, neslomljivosti njegova duha i unutarnjeg otpora pisala je ukrajinska književnica Marija Matios u svom romanu Slatka Darica, gdje je kroz sudbinu glavne junakinje opisala sudbinu svoje Bukovine i svog ukrajinskog naroda.[4]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zbog mnogo brojnih promjena vladara u Bukovini je stanovništvo veoma šaroliko po nacionalnosti, ali se može reći da na jugu Bukovine većinom žive Rumunji a na sjeveru Ukrajinci.

Po popisu iz 1910. godine Bukovina je imala ukupno 800.198 stanovnika i od toga Rusina i Ukrajinaca 38,88%, Rumunja 34,38%, Nijemaca 21,24%, Židova 12,86%, Poljaka 4,55%, Sikula 1,31%, Slovaka 0,08%, ostalo su bili Rusi, Talijani, Srbi, Hrvati, Turci, Armenci i Romi. U 19. i 20. stoljeću mnogo Nijemaca i Rumunja emigriralo je u Sjevernu Ameriku[5][6][7]

Po podacima iz popisa u Austro Ugarskoj broj stanovnika po godinama je bio:

Popisi stanovništva u Austro-Ugarskoj

Godina Rumunji Ukrajinci ostali
1774. 64.000 85,33% 8.000 10,66% 3.000 4,0%
1786. 91.823 67,8% 31.671 23,4% 12.000 8,8%
1848. 209.293 55,4% 108.907 28,8% 59.381 15,8%
1869. 207.000 40,5% 186.000 36,4% 118.364 23,1%
1880. 190.005 33,4% 239.960 42,2% 138.758 24,4%
1890. 208.301 32,4% 268.367 41,8% 165.827 25,8%
1900. 229.018 31,4% 297.798 40,8% 203.379 27,8%
1910. 273.254 34,1% 305.101 38,4% 216.574 27,2%

Ukrajinski popis[uredi VE | uredi]

Po popisu iz 2001. godine ukrajinskoga dijela pokrajine, etnički sastav je sljedeći:[8]

Rumunjski popis[uredi VE | uredi]

Po popisu iz 1992. godine, u Secuava županiji , etnički sastav je sljedeći:

  • 96,6% Rumunji
  • 1,4% Ukrajinci
  • 0,7% Romi
  • 0,3% Nijemci
  • 0,4% Poljaci
  • 0,1% Sikuli (Mađari)

Gradovi[uredi VE | uredi]

Najvažniji grad u rumunjskom dijelu Bukovine je Suceava, a ukrajinskom Černovci.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Word of Igor's regiment (Slovo o polku Igorevim -translit.)
  2. Razvitak pravoslavlja u Hrvatskoj od IX. stoljeća do 1918.-1922.godine (I. dio)
  3. (cg.)Montenegrin Ethnic Association of Australia Novak Adžić: Pravni aspekt ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve 1918.-1922.
  4. Lucija Hodžajev: Ukrajinske teme. Bukovina u žrvnju totalitarizma, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 22.
  5. [1]
  6. [2]
  7. [3]
  8. Ukrajinski zavod za statistiku

Referencije[uredi VE | uredi]

  • edited by O. Derhachov (1996). Українська державність у ХХ столітті. (Ukrainian statehood of the twentieth century) (na Ukrainian), Politychna Dumka.
  • [4] (original version, in German - use English and French versions with caution)
  • WorldStatesmen (under Ukraine)
  • Dumitru Covălciuc. Românii nord-bucovineni în exilul totalitarismului sovietic
  • Victor Bârsan "Masacrul inocenţilor", Bucuresti, 1993, pp.18–19
  • Ştefan Purici. Represiunile sovietice... P. 255–258;
  • Vasile Ilica. Fântâna Albă: O mărturie de sânge (istorie, amintiri, mărturii). - Oradea: Editura Imprimeriei de Vest, 1999.
  • Marian Olaru. Consideraţii preliminare despre demografie si geopolitica pe teritoriul Bucovinei. Analele Bucovinei. Tomul VIII. Partea I. Bucuresti: Editura Academiei Române, 2001
  • Ţara fagilor: Almanah cultural-literar al românilor nord-bucovineni. Cernăuţi-Târgu-Mureş, 1994
  • Aniţa Nandris-Cudla. Amintiri din viaţă. 20 de ani în Siberia. Humanitas, Bucharest, 2006 (second edition), (in Romanian) ISBN 973-50-1159-X
  • The Bukovina Society of the Americas
  • United States of Greater Austria
  • United States of Greater Austria

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bukovina