Kremnica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kremnica
Panorama grada zimi
Panorama grada zimi
Grb
Grb
Koordinate: 48°41′N 18°54′E / 48.683°N 18.9°E / 48.683; 18.9Koordinate: 48°41′N 18°54′E / 48.683°N 18.9°E / 48.683; 18.9
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnik Zuzana Balážová (nezavisni kandidat)
Površina
 - Ukupna 43,13 km²
Visina 564 m
Stanovništvo (31. prosinca 2002.)
 - Grad 5.822
 - Gustoća 135 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 965 01
Pozivni broj +421 (0)45
Registarska oznaka ZH
Službena stranica www.kremnica.sk
Zemljovid
Kremnica na karti Slovačka
Kremnica
Kremnica

Kremnica (mađ. Körmöcbánya, njem. Kremnitz), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj, upravno pripada Okrugu Žiar nad Hronom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kremnica leži na nadmorskoj visini od 564 metra i pokriva površinu od 43,13 km² , a nalazi se podno Kremnice planine i na Kremnica potoku koji je pritok Hrona . Nalazi se oko 20 km zapadno od Banske Bistrice, 45 km južno od Martina i oko 175 km od Bratislave.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kremnica je bila među glavnim rudarskim gradovima u Europi u srednjem vijeku s velikim rudnicima zlata.

U XIII stoljeću na ovo područje dolaze Mongoli koji su opustošili grad i raselili ljude. Nakon toga katastrofalnog događaja, mađarski kraljevi pozivaju koloniste iz Njemačke da se nasele na opustošena područja. Prvi pisani spomen grada datira iz 1328. kada je dobio privilegije slobodnog kraljevskog grada

Kroz povijest rudnici zlata su imali veliki utjecaj na razvitak grada pa je i nadimak grada bio "Zlatna Kremnica".

Krajem 14. stoljeća, Kremnica je postala glavni rudarski grad u Kraljevini Mađarskoj. Godišnja proizvodnja zlata i srebra zajamčila je razvoj grada.

Rudarstvo u Kremnici kulminiralo u 14. i 15. stoljeću. U XI stoljeću, grad je bio glavni centar proizvodnje (većinom vjerskih) medalja. Ali u isto vrijeme, rudari su morali pomaknuti dublje u zemlju i rudarski uvjeti su se pogoršali zbog podzemnih voda. Trošak je porastao pa je rudarstvo postalo manje profitabilno. Posljednje zlato je izvađeno u Kremnici 1970. kada su svi rudnici zatvoreni.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništa iz 2002. grad je imao 5.822 stanovnika.

Etnički sastav[uredi VE | uredi]

Religija[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kremnica