Matko Talovac
| Matko Talovac | |
|---|---|
 | |
| Matična kuća | Talovci |
| Rođenje | kraj 14. stoljeća |
| Smrt | kraj 1444. ili početak 1445. |
| Otac | Luka |
| Majka | |
| Supruga | Margareta rođ. Čeh Levanjski |
| Djeca | Pavao, Benedikt |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Vjera | rimokatolička |
| Dužnosti | slavonski ban, hrvatski ban, sinjski knez, kliški knez, vranski prior, upravitelj zagrebačke biskupije |
Matko Talovac († 1445.), hrvatski i slavonski ban.[1] Podrijetlom je s otoka Korčule, bio je građanin dubrovački. Po posjedu Topolovica (Thallowch, Talloca) u Podravini, koji mu je darovao kralj Žigmund, prozvao se 1434. de Thallowcz, odnosno Talovac.[2] Imao je trojicu braće, Franka († 1448.), protuosmanlijskog ratnika i severinskog bana, Ivana († 1445.), vranskog priora i Petra (Perka), hrvatsko-dalmatinskog bana (1438. – 1453.).[3]
Godine 1430. kaštelan je grada Kovina. U službi kralja Žigmunda, 1433. imenovan je upraviteljem Zagrebačke biskupije, a 1434. i priora vranskog. Godine 1435. postao je ban čitave Slavonije.[2]
Njegovo banovanje spada u burno vrijeme turskih provala i međusobnih borbi velikih feudalaca. Po kraljevskoj naredbi, ratovao je protiv kneza Ivana Frankapana u sukobu oko nasljeđivanja baštine cetinskih knezova Nelipića.
Primivši kraljevskim donacijama goleme posjede, braća Talovci su neko vrijeme bili najmoćnija gospoda naših krajeva; njihova se vlast protezala od Beograda do Senja i od Drave do Neretve.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. prosinca 2023.
- ↑ a b Opća enciklopedija, str. 125.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 203.-204.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Opća enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1982.
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XIX, Pro Leksis, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-19-6