Korčula
| Korčula | |
|---|---|
 |
|
| Podaci | |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Glavno naselje | Vela Luka, Blato, Korčula |
| Površina | 271.466109[1] km² |
| Obalna crta | 190.735[1] km |
| Broj stanovnika | 16.182 |
Ovo je stranica o otoku Korčuli. Ako tražite grad Korčulu, njegova se stranica nalazi ovdje: Korčula (grad).
Korčula [ˈkɔːr.tʃulâ] (staronjemački Kurzel, talijanski Curzola, grčki Korkyra Melaina, latinski Corcyra Nigra) je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Razvijeno je poljodjelstvo, ribolov, brodogradnja i turizam.
Sadržaj |
[uredi] Osnovni podaci
Otok pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima površinu od 279,03 km2 (dužina 46,8 km, širina 5,3-7,8 km) i 16.000 stanovnika. Najviša brda su Klupca sa 568 m i Kom sa 508 m.[2] To je šesti najveći Jadranski otok. Klima je mediteranska (blaga); prosječna temperatura u siječnju je 9.8 °C, a u srpnju 26.9 °C. Proječne godišne padaline su 1.100 mm, a otok je prekriven mediteranskom florom, ponegdje i šumom borova. Izgrađen je na dolomitima tj. vapnencu. Jedno od najrazvijenijih polja je Blatsko polje koje je ujedno najveće.
Otok je trajektima povezan s Orebićem na poluotoku Pelješcu, te Ublima na otoku Lastovu a ljeti i s Drvenikom blizu Makarske. Trajekti drže vezu i s drugim gradovima, kao što su Dubrovnik, Split i Rijeka, a ljeti i s Italijom.
[uredi] Stanovništvo
Korčula ima 16.182 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001, od čega Hrvati čine 96.8 %, a gustoča naseljenosti je 58 stanovnika na km2. Drugi je otok u Hrvatskoj po broju stanovnika, nakon Krka, koji ima 16.402 ljudi. 1991. Korčula je imala 17.038 stanovnika, od čega su Hrvati činili 92 %, Jugoslaveni 1.6 %, Srbi 1 % i drugi. Broj stanovnika 1981. bio je 18.399, a 1971. 20.237, što znači da se broj stanovnika neprestano smanjivao tijekom zadnjih desetljeća.
[uredi] Naselja
Tri najveća mjesta na Korčuli su glavni grad Korčula, Blato u unutrašnjosti, kao i mali lučki Vela Luka na zapadu otoka. Ostala mjesta i naselja su Brna, Lumbarda, Pupnat, Kneže, Račišće, Žrnovo, Prigradica, Prižba, Grščica, Čara, Zavalatica, Babina, Smokvica.
U gradu Korčuli stoji kuća za koju se vjeruje da je u njoj rođen Marko Polo. Postoji dvojba je li rođen na Korčuli ili možda negdje drugdje.
[uredi] Povijest
Otok je bio naseljen još u pretpovijesti. Najstariji nalazi su starijeg kamenog doba, u Veloj spili.
Prema legendi, otok je bio naseljen od trojanski junak Antenor u 12. stoljeću prije Krista, koji je također poznat kao osnivač grada Padove.[3] Drugi val ljudskih naseljen s bili Iliri.[4] Korčula je bila grčka kolonija zvana Korkyra Melaina, zatim ilirska i rimska zvana Corcyra Nigra, pa zatim bizantsko i naposlijetki slavensko naselje. U 10. stoljeću u sastavu je Neretvanske kneževine, zatim priznaje vlast Zahumlja, Mlečana i hrvatsko-ugarskog kralja.
8. rujna 1298. godine odvijala se blizu otoka bitka kod Korčule između flote Mletaka i Đenove.
Postoje mnoga sporenja, no izuzev nekih drugih gradova (Venecija, Istanbul), smatra se da se na Korčuli rodio Marko Polo 1254. Naime, ulica i dio grada (po postojećim zapisima koji postoje i danas) u kojem se danas nalazi tzv. kuća Marka Pola, odgovaraju prostoru koji od najranijih dana pripada upravo obitelji Polo.
Tvrtko I. Kotromanić krajem 14. stoljeća godine postaje kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja kada su mu se 1390. godine pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik, te otoci Brač, Hvar i Korčula.
U 14. stoljeću Korčula je bila pod vlašću Dubrovačke Republike, a od 1420. do 1797. pod Venecijom. Od 1797. do 1805. je pod Austrijom, da bi je 1806. osvojio Napoleon i Francuzi, sve do 1815. kada je opet bila pod Austrijom. Pod talijanskom je okupacijom od 1918. do 1921. te od 1941. do 1943., a pod njemačkom od 1943. do 1944. godine. Od 1945. godine bila je sastavni dio SR Hrvatske u Jugoslaviji, da bi raspadom te države 1991. postala dio Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata, Korčula je bila pošteđena ratnih grozota.
[uredi] Poveznice
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ plsavez.hr, Korčula – vrh Kom, pristupljeno 13. srpnja 2011.
- ↑ Nikola Ostojić, Kompendij povijesti otoka Korčule (str.5)
- ↑ John Wilkes, The Illyrians
[uredi] Vanjske poveznice
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Korčula |
- Korčula.hr
- Korčula fotografije
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Vela spila iznad Vele Luke na Korčuli
Nedovršeni članak Korčula koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||
