Senj
|
|
|
|---|---|
|
|
|
| Tvrđava Nehaj, poznata kao i "Kula Nehaj", a koja se nalazi na brdu Nehaj je simbol grada Senja | |
| Država | |
| Županija | |
| Površina | |
| - ukupna | 658,00 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 8132 stan. |
| Gradonačelnik | Darko Nekić |
| Poštanski broj | 53270 |
| Pozivni broj | +385 053 |
| Autooznaka | GS |
| Službena stranica | www.senj.hr |
| Zemljovid | |
|
Senj na zemljovidu Hrvatske
|
|
| Koordinate: 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E | |
Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Attienities (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom "Kula Nehaj", nalazi se na brdu Nehaj, završena je 1558. godine, te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, a ujedno spada i u Gospićko-senjsku biskupiju, te u Riječku nadbiskupiju (metropoliju) unutar Rimokatoličke Crkve.
Zemljopis[uredi]
Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.
Povijest[uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest grada Senja
Gradska naselja[uredi]
Grad Senj sastoji se od 27 naselja (stanje 2006.), to su: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno Polje, Krivi Put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice, Vrataruša, Vratnik i Vrzići. Postoji i zaselak Majorija poviše grada Senja prema prijevoju Vratniku.[1] Pripada gradskomu području i sastoji se od 2-3 kuće.
Stanovništvo[uredi]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine administrativna jedinica grad Senj je imao 8132 stanovnika.
Populacija grada po nacionanalnosti:
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Senj, sljedećeg etničkog sastava:
| godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
|---|---|---|---|---|---|
| 1991. | 9205 | 8549 (92,87%) | 207 (2,24%) | 27 (0,29%) | 422 (4,58%) |
| 1981. | 9582 | 8861 (92,47%) | 244 (2,54%) | 308 (3,21%) | 169 (1,76%) |
| 1971. | 10.399 | 9961 (95,78%) | 257 (2,47%) | 55 (0,52%) | 126 (1,21%) |
Senj (naseljeno mjesto)[uredi]
- 2001. - 5491
- 1991. - 5998 (Hrvati - 5506, Srbi - 156, Jugoslaveni - 23, ostali - 313)
- 1981. - 5536 (Hrvati - 4998, Jugoslaveni - 232, Srbi - 172, ostali - 134)
- 1971. - 4906 (Hrvati - 4631, Srbi - 154, Jugoslaveni - 35, ostali - 86)[2]
Dan grada Senja[uredi]
Dan grada Senja je 23. travnja - dan sv. Jurja (starog zaštitnika i patrona grada Senja).
Taj se dan u gradu Senju svečano obilježava.
Na taj dan svi učenici u gradu Senju imaju nenastavni dan.
Uprava[uredi]
Gradsko vijeće 2009. - 2013.[uredi]
Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.
Gradsko vijeće ima 15 članova:
Izvršna tijela[uredi]
- Gradonačelnik: Darko Nekić, prof.
- Dogradonačelnik: Miroslav Prpić, dr. med.
Gradska upravna tijela[uredi]
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.
Opći upravni odjel
U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:
- Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav
- Odsjek za gradsku imovinu
- Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo
- Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
- Odjel za financije i gradski proračun
Ured Grada
Gospodarstvo[uredi]
Današnji grad Senj sve je više okrenut turizmu.
Poznate osobe[uredi]
Tijekom vremena, mnoge poznate osobe iz hrvatske povijesti koje su važne ne samo za život i kulturu ovoga grada nego i cijele Hrvatske su, ili rođene u Senju, ili su pak došle ovamo za vrijeme svoga školovanja kako bi stekle naobrazbu.
Poznati osobe koje su rođene u Senju[uredi]
- Nikola Jurišić - vojskovođa, obranio Kiseg u Mađarskoj od navale Osmanlija
- Pavao Ritter Vitezović - polihistor, književnik, nakladnik, tiskar, povjesničar, zemljopisac, jezikoslovac
- Ivan Paskvić - astronom, matematičar, osnivač i prvi upravitelj zvjezdarnice u Budimu, Mađarska
- Mirko Ožegović Barlabaševački - biskup senjski i modruški, barun Habsburške monarhije, hrvatski preporoditelj i senjski mecena, osnivatelj gimnazije
- Josip Filip Vukasović - hrvatski ratnik i graditelj
- Vjenceslav Novak - književnik i orguljaš
- Silvije Strahimir Kranjčević - književnik
- Milan Ogrizović - književnik i političar
- Milutin Cihlar Nehajev - književnik
- Josip Gržanić - političar, preporoditelj, pionir hrv. fin. osamostaljivanja
- Ljudevit Rossi - hrvatski botaničar i planinar, domobranski časnik
- Julije Rorauer - književnik i kazališni kritičar
- Ivan Krajač - odvjetnik, ekonom-financijski pisac
- Bela Krleža (rođena Kangrga) - kazališna glumica, supruga Miroslava Krleže
- Pavao Tijan - književnik
- Josip Milković - političar, ministar kulture i promidžbe u NDH
- Milan Moguš - akademik
- Ivan Đalma Marković - nogometni trener i igrač
- Ante Glavičić - povjesničar
- Sandra Šarić - tekvandoašica i aktualna europska prvakinja, osvajačica brončanog odličja na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008.
- Krešimir Stanišić - književnik
- Josip Šojat - izbornik ženske rukometne reprezentacije i rukometni trener
- Ivan Dellaitti - izumitelj prve acetilenske svjetiljke za noćno ribarenje
- Vladimir Čopić - revolucionar, jedan od osnivača KPJ[nedostaje izvor]
- Branko Tomljanović, Krombi - državni reprezentativac u dizanju utega, 7 puta prvak Jugoslavije, 7 medalja s prvenstva balkana, srebrna medalja na mediteranskim igrama Split 1976[nedostaje izvor]
- Rafael Krajač, (1816.) - pomorski gospodarstvenik
- Ladislav Krajač, (1857.) - pomorski gospodarstvenik
Poznate osobe koje nisu rođene u Senju, ali su se školovale u gradu Senju[uredi]
- Eugen Kvaternik - hrvatski političar, pisac i revolucionar
- Ante Starčević - hrvatski političar, otac domovine
- Janko Polić Kamov - hrvatski književnik
- Ante Pavelić - hrvatski političar
- Ivo Jerolimov - nogometaš, reprezentativac Jugoslavije [nedostaje izvor]
Spomenici i znamenitosti[uredi]
- Tvrđava Nehaj
- Gradski muzej, postava sakralne baštine
- Katedrala Sv. Marije iz 12. st.
- Gradski bedemi i obrambene kule
- Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović
- Bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u Trstu
- Ostaci crkve Sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
- Crkva Sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
- ostatci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom
- monumentalni trg Cilnica
- gradska luka
- senjski humor, prvi i najstariji humoristički list u Hrvatskoj - Metla i škavacera[3], službeno glasilo aktualne maškarane vlasti u Senju [4], novine s najdużim kontinuitetom [5]
- Velika vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca.
- Katakombe, grobnice ispod Katedrale
- Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
- Zvonik katedrale, prekrasan zvuk zvona, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
- Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. stoljeća, zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha, te dr.
- Gradski muzej
- Sunčani sat sagrađen na Jadranskoj magistrali u sjevernom dijelu grada zbog činjenice što grad Senj leži na 45. paraleli
- Špilja Pijavica jedna od dviju špilja u Hrvatskoj u kojoj je zapažen efekt modrila
Obrazovanje[uredi]
- Prva glagoljaška tiskara u Republici Hrvatskoj osnovana je u Senju. Dana 7. kolovoza 1494. godine tiska se Senjski glagoljski misal, a između 1494. godine i 1508. godine u njoj se tiskaju knjige na strohrvatkom jeziku, pisane glagoljicom.
- 1248. senjski biskup Filip dobiva dozvolu pape Inocencija IV. za službu Božju na narodnom jeziku. Prvi put u kršćanskoj povijesti u katoličku katedralu ulazi jezik koji nije latinski, grčki, hebrejski ili aramejski. Drugi narodi ovu povlasticu dobivaju tek u 20. stoljeću na II. vatikanskom koncilu.
- Senjska gimnazija, utemeljena 1725. godine, tijekom 19. i 20. st. dala je veliki broj znamenitih ljudi, književnika i znanstvenika. Ista danas nosi ime Pavla Rittera Vitezovića.
Senj u književnosti[uredi]
Tijekom povijesti mnogi pisci radnju svojih djela smjestili su u grad Senj.
Tako u hrvatskoj ali i svjetskoj književnosti postoje romani čiji su autori njihovu radnju u cijelosti ili djelomično smjestili u ovaj grad. Ti romani potječu iz različitih vremena a prikazuju Senj i njegove građane u tom ili pak u nekom ranijem vremenu.
Također postoje pjesme koje su napisali razni pjesnici u kojima su oni i opisali Senj.
Romani[uredi]
Ovdje su navedeni svi romani, pisci, godine te jezik na kojem je po prvi put izdani svaki od tih romana, čija se radnja u potpunosti ili djelomično smjestila u Senju.
- Čuvaj se senjske ruke Augusta Šenoe, 1876. godina; hrvatski jezik
- Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka, 1899. godina; hrvatski jezik
Stručna literatura o gradu Senju[uredi]
Tijekom godina razni stručnjaci i razne institucije izdale su brojne stručne knjige koje obrađuju neke teme vezane uz grad Senj.
Turizam[uredi]
Mesopust i balovi[uredi]
Svake godine za vrijeme poklada u Senju traju balovi, tj. kostimirani i maskirani plesovi koji svake godine traju od prve subote nakon Nove godine, pa sve do utorka prije kršćanskog spomendana pepelnice.
U to vrijeme svake subote navečer traju balovi sve do jutarnjih sati, dok svake nedjelje u popodnevnim satima traje Reduta. Reduta je verzija balova namijenjena samo djeci.
Završni dan senjskog zimskog bala je u utorak prije pepelnice, a on uvijek započinje tako da se u popodnevnim danima održi karnevalska povorka maškara, nakon čega slijedi bal koji uvijek završava u ranim jutarnjim satima pepelnice.
Ljetni karneval[uredi]
Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.
Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.
Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.
Tradicijsko geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.
Smještaj[uredi]
Hoteli[uredi]
- Garni hotel Art
- Hotel Libra
Kampovi[uredi]
- Kampovi u Senju:
-
- Kamp Škver
- Ostali kampovi na području grada Senja:
-
- Kamp Bunica I
- Kamp Bunica V
- Eurocamp Rača
- Kamp Spasovac
- Kamp Ujča
Šport[uredi]
- Nogometni klub Nehaj
- Rukometni klub Senj
- Ženski rukometni klub Senia
- Nogometni klub Bunjevac
- Taekwando klub Senj
Sporazumi s drugim gradovima[uredi]
Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.
Kőszeg (Mađarska), sporazum o međugradskoj suradnji zaključen 17. travnja 1999. godine u Kőszegu, a ratificiran u Senju 6. kolovoza 1999. godine.
Vratimov (Češka), sporazum o partnerstvu i međusobnoj suradnji sklopljen je 11. rujna 1999. godine.
Wielun (Poljska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan u veljači 2001. godine.
Sorbiers (Francuska), ugovor o međusobnoj suradnji potpisan 11. kolovoza 2000. godine, ratificiran 15. lipnja 2001. godine.
Senec (Slovačka), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan 21. travnja 2001. godine.
Parndorf (Austrija), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 23. travnja 2002. godine.
Vrbovec (Hrvatska), ugovor o partnerstvu i međusobnoj suradnji potpisan je 2003. godine.
Povezani članci[uredi]
Galerija slika[uredi]
-
Tvrđava Nehaj na brdu Nehaj je najpoznatiji spomenik i simbol Senja
-
Sunčani sat u gradu Senju koji leži na 45. paraleli pokazuje kako Senj leži točno na sredini između ekvatora i sjevernog pola
-
Jedan od svjetionika u Senjskoj luci okovan morskim ledom nakon hladne fronte (9. veljače 2012.)
Izvor i[uredi]
- ↑ Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233. - 235., ISBN 953-150-713-9
- ↑ * CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ Senj. zb. 35, 307-344 (2008.) Danijel Kokić: Prilog sociologiji senjskog humora
- ↑ Novi list Senjska metla i škavacera traže autore
- ↑ Etnol. trib. 25, Vol. 32, 2002., str. 75-98 Sanja Schneider: Senjski ljetni karneval
| Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |
Vanjske poveznice[uredi]
Sestrinski projekti[uredi]
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Senj | |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Senj | |
| Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Fotografijske slike iz Hrvatske; Senj; tekst Ivana Kukuljevića Sakcinskog |