Senj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Senj. Za gradsko naselje Buzeta, pogledajte Senj (Buzet).
Senj
Senj (grb).gif
Tvrđava Nehaj, poznata kao i "Kula Nehaj", a koja se nalazi na brdu Nehaj je simbol grada Senja
Tvrđava Nehaj, poznata kao i "Kula Nehaj", a koja se nalazi na brdu Nehaj je simbol grada Senja
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava licko senjske zupanije.gif Ličko-senjska
Površina
 - ukupna 658,00 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 8132 stan.
Gradonačelnik Darko Nekić
Poštanski broj 53270
Pozivni broj +385 053
Autooznaka GS
Službena stranica www.senj.hr
Zemljovid
Senj na karti Hrvatska
Senj
Senj
Senj na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E / 44.99; 14.91
Senj na karti Ličko-senjska županija
Senj
Senj
Senj na zemljovidu Ličko-senjske županije
Koordinate: 44°59′N 14°55′E / 44.99°N 14.91°E / 44.99; 14.91

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Attienities (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom "Kula Nehaj", nalazi se na brdu Nehaj, završena je 1558. godine, te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, a ujedno spada i u Gospićko-senjsku biskupiju, te u Riječku nadbiskupiju (metropoliju) unutar Rimokatoličke Crkve.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Panorama Senja Ljeto 2006.
Panorama Senja u proljeće 2008.

Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest grada Senja


Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Senj sastoji se od 27 naselja (stanje 2006.), to su: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno Polje, Krivi Put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice, Vrataruša, Vratnik i Vrzići. Postoji i zaselak Majorija poviše grada Senja prema prijevoju Vratniku.[1] Pripada gradskomu području i sastoji se od 2-3 kuće.

Pogled na Nehaj

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 2001. godine administrativna jedinica grad Senj je imao 8132 stanovnika.

Populacija grada po nacionanalnosti:

  • Hrvati - 7869 (96,77%)
  • Albanci - 155 (1,91%)
  • Ostali - 108 (1,32%)

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Senj, sljedećeg etničkog sastava:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 9205 8549 (92,87%) 207 (2,24%) 27 (0,29%) 422 (4,58%)
1981. 9582 8861 (92,47%) 244 (2,54%) 308 (3,21%) 169 (1,76%)
1971. 10.399 9961 (95,78%) 257 (2,47%) 55 (0,52%) 126 (1,21%)

Senj (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 5491
  • 1991. - 5998 (Hrvati - 5506, Srbi - 156, Jugoslaveni - 23, ostali - 313)
  • 1981. - 5536 (Hrvati - 4998, Jugoslaveni - 232, Srbi - 172, ostali - 134)
  • 1971. - 4906 (Hrvati - 4631, Srbi - 154, Jugoslaveni - 35, ostali - 86)[2]

Dan grada Senja[uredi VE | uredi]

Dan grada Senja je 23. travnja - dan sv. Jurja (starog zaštitnika i patrona grada Senja).

Taj se dan u gradu Senju svečano obilježava.

Na taj dan svi učenici u gradu Senju imaju nenastavni dan.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradsko vijeće 2009. - 2013.[uredi VE | uredi]

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Grada Senja, te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom Grada Senja.

Gradsko vijeće ima 15 članova:

Izvršna tijela[uredi VE | uredi]

  • Gradonačelnik: Darko Nekić, prof.
  • Dogradonačelnik: Miroslav Prpić, dr. med.

Gradska upravna tijela[uredi VE | uredi]

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.

Opći upravni odjel

U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:

  • Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav
  • Odsjek za gradsku imovinu
  • Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo
  • Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu
  • Odjel za financije i gradski proračun

Ured Grada

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Današnji grad Senj sve je više okrenut turizmu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Tijekom vremena, mnoge poznate osobe iz hrvatske povijesti koje su važne ne samo za život i kulturu ovoga grada nego i cijele Hrvatske su, ili rođene u Senju, ili su pak došle ovamo za vrijeme svoga školovanja kako bi stekle naobrazbu.

Poznati osobe koje su rođene u Senju[uredi VE | uredi]

Poznate osobe koje nisu rođene u Senju, ali su se školovale u gradu Senju[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Sunčani sat na 45. paraleli
  • Tvrđava Nehaj
  • Gradski muzej, postava sakralne baštine
  • Katedrala Sv. Marije iz 12. st.
  • Gradski bedemi i obrambene kule
  • Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović
  • Bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u Trstu
  • Ostaci crkve Sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan
  • Crkva Sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova
  • ostatci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom
  • monumentalni trg Cilnica
  • gradska luka
  • senjski humor, prvi i najstariji humoristični list u Hrvatskoj - Metla i škavacera[3], službeno glasilo aktualne maškarane vlasti u Senju [4], novine s najdużim kontinuitetom [5]
  • Velika vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca.
  • Katakombe, grobnice ispod Katedrale
  • Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture
  • Zvonik katedrale, prekrasan zvuk zvona, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji
  • Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. stoljeća, zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha, te dr.
  • Gradski muzej
  • Sunčani sat sagrađen na Jadranskoj magistrali u sjevernom dijelu grada zbog činjenice što grad Senj leži na 45. paraleli
  • Špilja Pijavica jedna od dviju špilja u Hrvatskoj u kojoj je zapažen efekt modrila

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Senj u književnosti[uredi VE | uredi]

Tijekom povijesti mnogi pisci radnju svojih djela smjestili su u grad Senj.

Tako u hrvatskoj ali i svjetskoj književnosti postoje romani čiji su autori njihovu radnju u cijelosti ili djelomično smjestili u ovaj grad. Ti romani potječu iz različitih vremena a prikazuju Senj i njegove građane u tom ili pak u nekom ranijem vremenu.

Također postoje pjesme koje su napisali razni pjesnici u kojima su oni i opisali Senj.

Romani[uredi VE | uredi]

Ovdje su navedeni svi romani, pisci, godine te jezik na kojem je po prvi put izdani svaki od tih romana, čija se radnja u potpunosti ili djelomično smjestila u Senju.

Stručna literatura o gradu Senju[uredi VE | uredi]

Tijekom godina razni stručnjaci i razne institucije izdale su brojne stručne knjige koje obrađuju neke teme vezane uz grad Senj.

Turizam[uredi VE | uredi]

Mesopust i balovi[uredi VE | uredi]

Svake godine za vrijeme poklada u Senju traju balovi, tj. kostimirani i maskirani plesovi koji svake godine traju od prve subote nakon Nove godine, pa sve do utorka prije kršćanskog spomendana pepelnice.

U to vrijeme svake subote navečer traju balovi sve do jutarnjih sati, dok svake nedjelje u popodnevnim satima traje Reduta. Reduta je verzija balova namijenjena samo djeci.

Završni dan senjskog zimskog bala je u utorak prije pepelnice, a on uvijek započinje tako da se u popodnevnim danima održi karnevalska povorka maškara, nakon čega slijedi bal koji uvijek završava u ranim jutarnjim satima pepelnice.

Ljetni karneval[uredi VE | uredi]

Osim bure, brojnih kulturnih znamenitosti, prekrasne prirode i duge povijesti Senj je poznat i po Senjskom ljetnom karnevalu, najstarijem i najvećem događaju takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Karnevalska događanja traju četiri dana tijekom kolovoza. Kulminiraju velikom karnevalskom povorkom u kojoj sudjeluje nekoliko tisuća maškara iz Hrvatske i inozemstva.

Najveći doprinos daju maškare iz Senja koje se mjesecima pripremaju za veliku povorku. Mnoštvo maškara predvođenih meštrom karnevala, mnoštvo alegorijskih kola, boja, glazbe i smijeha, ono su što ovaj ljetni karneval razlikuje od drugih.

Tradicijsko geslo Senjskog ljetnog karnevala je: "Karneval biži, ki ča uvati nek drži!". Himna Senjskog ljetnog karnevala je "Dođi u Senj", tekst i glazba Hrvoja Hegedušića.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Hoteli[uredi VE | uredi]

  • Garni hotel Art
  • Hotel Libra

Kampovi[uredi VE | uredi]

  • Kampovi u Senju:
    • Kamp Škver
  • Ostali kampovi na području grada Senja:
    • Kamp Bunica I
    • Kamp Bunica V
    • Eurocamp Rača
    • Kamp Spasovac
    • Kamp Ujča

Šport[uredi VE | uredi]

Sporazumi s drugim gradovima[uredi VE | uredi]

Grad Senj surađuje s nekoliko europskih gradova s kojima ima potpisane ugovore o partnerstvu i sporazume o međusobnoj suradnji.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Pogled na Senjsku obalu. Na desnoj strani nalazi se brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, a iza je prijevoj Vratnik koji se uspinje na Velebit.
Magnify-clip.png
Pogled na Senjsku obalu. Na desnoj strani nalazi se brdo Nehaj s Tvrđavom Nehaj, a iza je prijevoj Vratnik koji se uspinje na Velebit.

Izvor i[uredi VE | uredi]

  1. Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233. - 235., ISBN 953-150-713-9
  2. * CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  3. Senj. zb. 35, 307-344 (2008.) Danijel Kokić: Prilog sociologiji senjskog humora
  4. Novi list Senjska metla i škavacera traže autore
  5. Etnol. trib. 25, Vol. 32, 2002., str. 75-98 Sanja Schneider: Senjski ljetni karneval
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Senj
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Senj
Wikisource-logo.svg Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Fotografijske slike iz Hrvatske; Senj; tekst Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Službene stranice[uredi VE | uredi]