Mliječni put

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
360-stupanjska foto-panorama Mliječnog puta.

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilei je godine 1609. teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda.

Fizička svojstva[uredi VE | uredi]

Umjetnička vizija spiralne strukture Mliječnoga puta s dva dugačka zvjezdana kraka i prečkom

Mliječna staza je prečkasta spiralna galaktika čija je ukupna masa oko trilijun puta veća od mase Sunca. U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina međuzvjezdane materije − svijetle i tamne. Mliječna staza je tvorevina u obliku diska ili leće promjera oko 100 000 svjetlosnih godina, a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje promjera oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugerira da svijetla tvar (ona koja emitira elektromagnetsko zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. tamna tvar.

Istraživanja iz 2008. godine iznose mišljenje da je Mliječni put prečkasta spiralna galaktika. Autori tih istraživanja navode M 109 kao jednu od onih galaktika koje bi mu mogle biti slične.

Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba − većina tvari se nalazi u spiralnim krakovima (četiri velika i dva manja − iako najnovije slike NASA-ina teleskopa Spitzer pokazuju da je Mliječni put prečkasta galaktika s dva, a ne četiri kraka). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od središta galaktike. Područja stvaranja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutarnjem rubu kraka koji nazivamo Orionov krak. Cijela galaktika je u stanju gibanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaktike. Za jedan puni krug mu treba oko 220 milijuna godina i taj period se naziva kozmička godina.

Iznad i ispod diska se nalazi područje galaktičkog haloa. Halo sadrži oko 150 kuglastih skupova zvijezda. Kuglasti skupovi su nakupine (aglomeracije) starih zvijezda, najstarijih u galaktici. Vrlo je malo svijetle tvari u halou u usporedbi s diskom galaktike, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne tvari" u galaktici. Tamna tvar se proteže do udaljenosti od čak 300 000 svjetlosnih godina od središta i tvori galaktičku koronu.

Samo središte naše galaktike, koje se nalazi u smjeru zviježđa Strijelac, je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i rendgenskom dijelu elektromagnetskog spektra, pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je Sagittarius A. Smatra se da se u središtu nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 milijuna masa Sunca.

Količina mase unutar Sunčeve orbite oko galaktičkog centra je približno 9.0 × 1010 puta veća od mase Sunca.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Mliječna staza prijevod je latinskog imena Via Lactea, dok je korijen riječi galaktika izveden iz grčke riječi galaxia - (gala, galactos znači mlijeko i prema grčkoj mitologiji Mliječna staza nastala je kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsiju božice Here, dok je dojila Herakla).

Mliječna staza u hrvatskom narodu nosi i nazive Kumova slama i Rimska cesta.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]