Moša Pijade

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Spomenik Moše Pijade u Zagrebu, rad Antuna Augustinčića

Moša Pijade (Beograd, 4. siječnja 1890. - Pariz, 15. siječnja 1957.), srbijanski i jugoslavenski političar, slikar i novinar židovskog podrijetla. Od 1920. član je Komunističke partije.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je 1890. godine u Beogradu, u imućnoj židovskoj obitelji. Od 1906. do 1910. godine studirao je slikarstvo u Münchenu i Parizu. Od 1913. do 1915. godine, bio je nastavnik crtanja u Ohridu.

Godine 1920., postao je član KPJ. Nakon zabrane KPJ, nastavio je ilegalno djelovati. Godine 1925., bio je uhićen i isprva osuđen na 20 godina kazne, koja mu je zatim snižena na 12 godina. kaznu je služio u Srijemskoj Mitrovici i Lepoglavi. Zbog političke aktivnosti u zatvoru, kazna mu je produžena za još dvije godine. Tijekom robijanja, on i Rodoljub Čolaković preveli su mnoga klasična djela marksizma, poput Marxovog "Kapitala" i "Komunističkog manifesta", "Bijedu filozofije" i "Kritiku političke ekonomije". U lepoglavskoj kaznionici, 1930. godine, Moša je upoznao Josipa Broza.[1]

Godine 1939., konačno je pušten iz zatvora, nakon 14 godina robijanja. Međutim, u siječnju 1940. je ponovno uhićen zbog komunističke djelatnosti i konfiniran u koncentracijski logor kod Bileće. Tamo je bio zatvoren do travnja iste godine, kada je logor zatvoren. Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ bio je izbran za člana Centralnog komiteta KPJ.[1]

Nakon okupacije Jugoslavije 1941., postao je član Vrhovnog štaba NOPOJ. Godine 1942., napisao je "Fočanske propise", kojima je regulirana organizacija i djelovanje partizanskih postrojbi i Narodnooslobodilačkih odbora. U studenom 1943. u Jajcu osniva Tanjug (Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije).[1]

Poslije rata je bio predsjednik Skupštine FNRJ od 1954. do 1957. godine. Na Petom i Šestom kongresu KPJ, bio je biran za člana Politbiroa CK KPJ.

Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz Londona, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja u Beogradu.

Izvori[uredi VE | uredi]