Srijemska Mitrovica

Izvor: Wikipedija

Srijemska Mitrovica (srpski: Sremska Mitrovica, mađarski: Szávaszentdemeter, njemački: Syrmisch-Mitrowitz) je grad u Vojvodini, u Srbiji, i sjedište istoimene općine. U starom vijeku bila je poznatija kao Sirmium, jedna od četiri prijestolnice velikog Rimskog Carstva.

Sadržaj 1 Zemljopisni položaj 2 Povijest 3 Stanovništvo 3.1 Poznate osobe 4 Vjera 5 Ekonomija 6 Administracija 7 Obrazovanje, šport i kultura 8 Zanimljivosti 9 Imena 10 Stanovništvo 11 Hrvatski, hrv. ustanove i manifestacije u Srijemskoj Mitrovici 12 Izvori 13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopisni položaj

Kao što naziv sugerira, nalazi se u Srijemu, na sjevernoj obali rijeke Save.

Grad je smješten na 44,98° sjeverne zemljopisne širine i 19,61° istočne zemljopisne dužine, oko 70 km zapadno od Beograda i 50 km južno od Novog Sada.

S druge strane rijeke se nalazi znatno manja Mačvanska Mitrovica.

[uredi] Povijest

Srijemska Mitrovica je jedan od najstarijih gradova u Europi. Najstariji otkriveni tragovi organiziranog života datiraju od prije sedam tisuća godina.

Krajem prvog stoljeća prije nove ere Rimljani su osvojili Sirmium. U prvom st. nove ere Sirmium je postao grad najvišeg ranga - kolonija rimskih građana - i dobio vrlo važan strateški značaj. Sredinom trećeg stoljeća Sirmium je postao središte čitave Panonije. U njemu ili u okolici su rođeni carevi Decije, Aurelijan, Prob i Maksimijan, koji su bili romanizirani Iliri - starosjedioci. U doba tetrarhije (od 393. godine) Sirmium je bio jedna od četiri prijestolnice Rimskog Carstva, uz Milano, Trir i Nikomediju. Čuveni rimski povjesničar Amijan Marcelin nazvao je Sirmium "slavnom i mnogoljudnom majkom gradova". Grad je bio metropola Panonije i Ilirika, ranokršćanski centar s brojnim biskupima i mučenicima. U doba najvećeg procvata, u III. i IV. stoljeću, u gradu je radila kovnica zlatnog i srebrnog novca, raskošna carska palača s vodovodom, termama, hipodromom, kazalištem, amfiteatrom, forumom i drugim važnim građevinama. Do sada je otkriveno osam ranokršćanskih hramova, a najpoznatiji su oni posvećeni Sv. Irineju, Sv. Dimitriju i Sv. Sinerotu. Na jednom od savskih mostova su 304. godine pogubljeni prvi episkop Sirmiuma Irinej i njegov đakon Dimitrije.

Poslije Milanskog edikta 313. godine, Sirmium je postao važno kršćansko središte. Tijekom IV. stoljeća tu je održano nekoliko općerimskih crkvenih sabora na kojima su donesene poznate Sirmiumske formule. Krajem IV. st. grad su osvojili Istočni Goti, a 441. je nestao u hunskom pokolju i požaru. 582. godine grad se predao Avarima, a preživjeli stanovnici su emigrirali sve do Dalmacije (tragovi su pronađeni u Solinu). 1180. godine grad je pripojen Ugarskoj.

Bizant je više puta bezuspješno pokušavao ga osvojiti. Na ruševinama Sirmiuma je izrastao novi srednjovjekovni grad - Grad Sv. Dimitrija, odnosno Dimitrovica, prema sv. Dimitriju, zaštitniku grada.

1526. grad su osvojili Turci, a 1688. je u Srijem ušla austrijska vojska.

Potpuno razoreni grad je poslije mnogo borbe ušao u Habsburšku Monarhiju. Mitrovica je obnovljena i postala je važno vojno i građansko naselje u Vojnoj granici (Vojnoj krajini), a kasnije i slobodni kraljevski grad. Kasnijom upravnom reorganizacijom ušla je u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije u čijem sastavu je ostala do 1918-45.

Daljim razvojem, Srijemska Mitrovica je postala jedan od najznačajnijih gradova Srijema.

Urbanistički se razvila u XVIII. i XIX. stoljeću.

[uredi] Stanovništvo

U razdoblju od od 26. do 30. listopada 1992., kao posljedica raznih vidova etničkog čišćenja (aktivirani eksplozivi u hrvatskim kućama i sl.), rimokatoličku župu Srijemsku Mitrovicu je napustilo 700 osoba, mahom Hrvata. Smatra se da i danas u Srijemskoj Mitrovici živi veći broj kriptokatolika [1]

Po popisu iz 2002. godine u širem području grada živi 59.935 stanovnika.

[uredi] Poznate osobe

• Mara Švel-Garmišek, hrv. književnica
• Adalbert Kuzmanović, hrv. pisac
• Stjepan Musulin, jezikoslovac i leksikograf
• Vladislav Kušan, hrv. pisac
• Mitar Dragutinac, hrv. pisac
• Juraj Lončarević, hrv. pisac
• Zlatko Tomčić, hrvatski političar
• Pavica Gvozdić, pijanistica
• Franjo Feldi, general
• Juraj Lončarević, hrv. književnik
• Zlatko Gorjan, hrv. književnik
• Marija Tomšić-Im, hrv. književnica

[uredi] Vjera

U Srijemskoj Mitrovici živi značajnija zajednica grkokatolika, uglavnom Rusina, ali ima i nešto Ukrajinaca i nešto Hrvata (do 1500), koji slave Božić po julijanskom kalendaru.

U Srijemskoj Mitrovici se dugo vremena slavi blagdan sv. Anastazije, 15. siječnja. Srijemska Mitrovica je bila gradom njezina mučeništva.
Slavljenje ovog blagdana je posebno naglašeno od 1976., otkad je dobrotom ondašnjeg zadarskog nadbiskupa mons. Marijana Oblaka i uz zalaganje mons. Ćirila Kosa, ondašnjeg đakovačkog i srijemskog biskupa, u današnju konkatedralu-baziliku sv. Dimitrija prenesen dio praha ove svetice.

[uredi] Ekonomija

Srijemska Mitrovica je industrijski grad s razvijenom prehrambenom i kemijskom industrijom. Ima dobre prometne veze - nalazi se na auto-cesti i željezničkoj pruzi Beograd-Zagreb i na rijeci Savi.

[uredi] Administracija

Srijemska Mitrovica je sjedište Srijemskog okruga. Sigurno najpoznatija ustanova je srijemskomitrovački zatvor (Kazneno-popravni dom), koji je bio zloglasni koncentracijski logor za zarobljene hrvatske branitelje i hrvatske civile za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, poznat po mučenjima zatočenika.

[uredi] Obrazovanje, šport i kultura

[uredi] Zanimljivosti

[uredi] Imena

Ime	Objašnjenje
Sremska Mitrovica	srpsko ime
Sirmium	latinski
Szávaszentdemeter	mađarsko ime
Mitrovitz	srednjovjekovno njemačko ime
Mitrovica	hrvatsko ime za vrijeme Kraljevine Hrvatske i Slavonije u Austro-Ugarskoj
Hrvatska Mitrovica	hrvatsko ime (na snazi za doba NDH, 1941.-1945.)

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu 2002. godine, većinu čine Srbi, a najveća manjina su Hrvati koji čine 5,44% stanovnika ^[1].

[uredi] Hrvatski, hrv. ustanove i manifestacije u Srijemskoj Mitrovici

Danas u Mitrovici djeluje Hrvatski kulturni centar "Srijem"^[2], koji je nastavljač tradicije svih hrvatskih kulturnih društava u ovom gradiću, čiji je rad zabranjen poslije drugog svjetskog rata. Ovaj HKC se bavi se čuvanjem običaja, kulture, jezika i tradicija Hrvata u Srijemu i šire.

5. veljače 2008. je utemeljena četvrta stranka Hrvata u Srbiji, Hrvatska srijemska inicijativa.

Prijašnja društva (godine osnivanja u zagradama):

• Hrvatsko pjevačko društvo "Nada" (1886.)
• Hrvatska građanska i obrtnička čitaonica (1886.)
• Hrvatska čitaonica (1891.)
• glasilo "Hrvatski branik" (1893.)
• Hrvatski sokol (1905.)
• Hrvatsko ratarsko i pjevačko društvo "Tomislav" (1910.)
• Hrvatsko pjevačko društvo "Hrvatska omladina" (1920.)

U Mitrovici je postojala i zgrada Hrvatskog doma, 1928.. Nakon Drugog svjetskog rata, komunistički režim je nasilno ugasio sva hrvatska kulturna društva i oduzeo svu njihovu imovinu, pa tako je oduzeo 1945. i zgradu Hrvatskog doma (danas vraćena).

Srijemska Mitrovica danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 3 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Srijemska Mitrovica

• Hrvatska riječ Glavni oslonac hrvatske kulture u Srijemu
• Službena prezentacija grada
• Službena prezentacija općine
• HKC "Srijem"
• Rimokatolicka zupa sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici