Lepoglava

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Lepoglava. Za druga značenja, pogledajte Lepoglava (tamnica) i Lepoglava (kaznionica).
Lepoglava
Lepoglava (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Varaždinska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 8.718 stan.
Gradonačelnik Marijan Škvarić
Poštanski broj 42250
Zemljovid
Lepoglava na karti Hrvatska
Lepoglava
Lepoglava
Lepoglava na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 46°13′N 16°02′E / 46.21°N 16.04°E / 46.21; 16.04
Kaznionica u Lepoglavi.
Pavlinski samostan u Lepoglavi.

Lepoglava je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Lepoglava se sastoji od 16 naselja, to su: Bednjica, Crkovec, Donja Višnjica, Gornja Višnjica, Jazbina Višnjička, Kamenica, Kamenički Vrhovec, Kameničko Podgorje, Lepoglava, Muričevec, Očura, Viletinec, Vulišinec, Zalužje, Zlogonje i Žarovnica.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Broj stanovnika (2001.) 8718

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Lepoglava se nalazi nedaleko dviju trasa europskih auto–cesta: ZagrebGraz te Zagreb–Budimpešta. Kolijevka je znanosti, umjetnosti i kulture, koju su stvarali pavlini, već od 1400. godine.

Ime Lepoglava (Lepoglawa) u dokumentima prvi put se spominje 1399. godine, a već slijedeće 1400. godine grof i ban Herman II. Celjski osniva samostan pustinjaka sv. Pavla "sub" Lepoglava, što se najvjerojatnije odnosi na srednjovjekovni grad na brdu, gdje se nalazi crkvica sv. Ivana.

Pavlinski samostan postaje kolijevkom kulturno – prosvjetnog i znanstvenog rada. Već 1503. godine osnovan je seminar pavlinskog reda, koji 1582. prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I. i pape Klementa X., pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.

U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istraženo) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta.

Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelji, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u životu Hrvatske. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda – bili su veliki rodoljubi. Među brojnim pavlinima mnogo je onih, koji zaslužuju da ih se spominje i pamti. To su: Hilarion Gašparoti, Nikola Ranger, Ivan Krištolovec, Andrija Egger i drugi.

No, najznačajniji su, svakako Ivan Belostenec, autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč “) – riznice leksičkog blaga. Ivan Ranger, barokni slikar, koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, sv. Jurja u Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici, te središnji samostan i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska crkva svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva.

Ivan Belostenec i Ivan Ranger pavlini su baroknog duha i izraza – riječju i likovnim izrazom. Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom Josipa II. zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani.

Sredinom 19. stoljeća, točnije 1854., pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske. Tijekom Drugog svjetskog rata, tamo je bio logor Lepoglava.

Tek 2001. godine, nakon stoljeća i pola, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi Biskupiji varaždinskoj.

Kaznioničko razdoblje od 30.-ih do 90.-ih godina 20. stoljeća, obilježeno je velikim povijesnim događajima i političkim previranjima.

Između dva rata tu su robijali komunisti: Josip Broz Tito, Moša Pijade, Rodoljub Čolaković, Radivoje Davidović, Mihajlo Javorski i dr. Za vrijeme drugog svjetskog rata u lepoglavskom zatvoru stradalo je oko 2000 ljudi, a 1970-ih godina, odnosno posljednjih trideset godina u lepoglavskoj tamnici zatočeni su bili hrvatski proljećari: dr. Šime Đodan, dr. Hrvoje Šošić, pjesnik i mislilac Vlado Gotovac, hrvatski sveučilištarci Dražen Budiša, Dobroslav Paraga, Ivan Zvonimir Čičak, te dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Tu je teške dane tamnovanja proveo kardinal Alojzije Stepinac.

Demokratske promjene i proglašenje slobodne i neovisne Hrvatske, omogućuje potpuno nov odnos prema Lepoglavi, vrijednostima Lepoglave, posebno prema njezinoj izuzetno bogatoj prošlosti.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Lepoglava se smjestila pored šume i planine Ivanščice. U gradu se nalazi zatvor.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • U Lepoglavi je otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj, 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.1854. ovdje su djelovali pavlini od kojih se naučila i izrada svjetske poznate lepoglavske čipke, također je postojao samostan koji se sada preuređuje.2001. godine pavlinski kompleks predan je u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj.Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske.
  • Lepoglava (tamnica)
  • Lepoglavska čipka

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Festival čipke u Lepoglavi održava se svake godine u jesen, od 1997. godine.

Šport[uredi VE | uredi]

Jedan od najvažnijih sportova u Lepoglavi je rukomet koji igra sve više mladih. Ističe se rukometni klub Concordia (lat. concordia = sloga).

USR "Sport za sve" Lepoglava[uredi VE | uredi]

Udruga Sport za sve nasljednik je Društva za sport i rekreaciju Partizan koje je 1952. godine osnovao Josip Putar (1929.-2003.), a koje je do današnjih dana poznato po svim oblicima rekreativnog športa u Gradu. Josip Putar bio je inicijator izgradnje mreža sportskih objekata na području bivše Općine Ivanec, a u Lepoglavi je ostvario vizionarsku ideju izgradnje Sportsko rekreacijskog centra. Sportski dom, stara športska dvorana, dugi je niz godina športašima i rekreativcima bila jedini športski objekt koji se koristio u zimskom periodu.

Josip Putar i njegovo Društvo „Partizan“ bili su organizatori prvih Seoskih sportskih igara 1954. godine i 1. festivala sportske rekreacije na selu 1990. godine, niza većih i manjih manifestacija u atletici (Trka Lepoglava – Jalkovec 13 puta, trka Rangerovim putevima, Trka oslobođenja Lepoglave…). Značajniji pomaci postignuti su u sportskoj rekreaciji ( Mjesni odbori, radne organizacije, škole…), skijanju i svim drugim športovima koji su egzistirali u Lepoglavi.

Prema Statutu donesenom 1998. godine: „Udruga za sportsku rekreaciju je dobrovoljna udruga građana koja pruža građanima svih uzrasta mogućnost da putem redovnog ili povremenog vježbanja ostvaruje interese i potrebe za aktivnosti koje doprinose očuvanju zdravlja i postizanju psihofizičkih sposobnosti.“

Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ članica je Zajednice športskih udruga grada Lepoglave i aktivno sudjeluje u njenom radu. Članica je i Hrvatskog saveza sportske rekreacije, te aktivno sudjeluje i u njegovom radu. Unutar udruge djeluje i trkačka sekcija koja aktivno sudjeluje na maratonima.

Udruga djeluje na području grada Lepoglave pod nazivom „Udruga za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Lepoglava“. Skraćeni naziv glasi: USR „Sport za sve“. Sjedište Udruge je u Lepoglavi.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://usr-lepoglava.weebly.com UDUGA ZA SPORTSKU REKREACIJU "Sport za sve" LEPOGLAVA

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Lepoglava koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.