Neven Sesardić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Neven Sesardić
Zapadna filozofija
Filozofija 20./21. stoljeća
Rođenje 1949., (Beograd, Srbija)
Škola/tradicija Analitička filozofija
Glavni interesi Filozofija znanosti, Filozofija biologije, Filozofija uma
Poznate ideje Nasljeđivanje
Utjecaji Charles Darwin, Stephen Jay Gould, Thomas J. Bouchard Jr.

Neven Sesardić (Beograd, 30. srpnja 1949.), hrvatski je filozof.

Kratki životopis[uredi VE | uredi]

Neven Sesardić rodio se u Beogradu 1949. godine. Diplomirao filozofiju i grčki jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine.[1] Doktorirao filozofiju na istom fakultetu 1982. godine.[1] Bio je docent na Katedri za spoznajnu teoriju i ontologiju, a zatim i voditelj novoosnovane Katedre za spoznajnu teoriju (1975.-1994.). Kao istraživač i predavač radio u Njemačkoj, Engleskoj, SAD i Japanu. Od 2000. godine profesor je na sveučilištu Lingnan u Hong Kongu.

Analitička filozofija u doba komunizma[uredi VE | uredi]

Bavio se spoznajnom teorijom i filozofijom znanosti (osobito fizike). Profilirao se rano kao zastupnik analitičke filozofije. Objavio je knjige: Fizikalizam (Beograd: Istraživačko izdavački centar SSO Srbije, 1984). Urednik zbornika Filozofija nauke (Beograd: Nolit, 1985), Iz analitičke perspektive. Ogledi o filozofiji, znanosti i politici (Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, 1991).

Kritika marksizma[uredi VE | uredi]

Zastupajući filozofske koncepcije K. R. Poppera, prihvtio je i njegovu liberalnu političku teoriju, pa je s tog gledišta krizitirao marksističke koncepcije. Godine 1984. u zborniku Filozofske studije XV (Beograd: Filozofsko društvo Srbije) objavio je tekst Prilog kritici marksističke utopije. Godine 1985. objavio je na engleskom knjigu djelo Marxian Utopia? A theoretical critique of Marxism u izdanju Centre for Research into Communist Economies.

Između 1987. i 1989. godine objavio je kritičke tekstove o praxis filozofiji i vodio polemike s njenim najistaknutijim zastupnicima (Mihajlo Marković, Gajo Petrović) u časopisima Theoria (časopis Filozofskog društva Srbije), Pitanja (časopis SSOH, Zagreb) i inima. U jednom tekstu je napisao: "Pomalo je ironično da neki suvremeni marksisti upravo u pojmu prakse traže put za rehabilitaciju svoje filozofije. Naime, praksa kojom je marksizam ostavio trag u modernoj povijesti ne izgleda baš kao nešto čime bi se on imao razloga hvaliti."

Ta se polemika i u novije vrijeme obnavljala: Ministrovo novo ruho je polemički tekst usmjeren protiv tadašnjeg ministra znanosti Gvozdena Flege, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 4. rujna 2002. gdodine. (O toj polemici pogledajte i tekstove navedene dolje pod "vanjski linkovi".)

Politička djelatnost[uredi VE | uredi]

Politički se angažirao u demokratskim promjenama 1989.-1990. godine u Hrvatskom socijalno-liberalnom savezu (HSLS, kasnije stranka). Svibnja 1989.godine u zagrebačkom dvotjedniku Start (naklada više od 200.000, čitan u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji) objavio je članak u kojem je otvoreno zastupao antikomunizam. Zalagao se je za liberalno-demokratska načela; nije se uključio u praktičnu politiku.

Međunarodna afirmacija[uredi VE | uredi]

Od 1980-ih stječe afirmaciju na međunarodnom planu. Između 1989. i 2000. godine kao istraživač i predavač radio je na sveučilištima u Giessenu i Bielefeldu, Sveučilištu Notre Dame, Centru za filozofiju znanosti na Sveučilištu Minnesota, na Međunarodnom koledžu Miyazaki u Japanu te na Odjelu za filozofiju King's Collegea u Londonu.

Od 2000. godine sveučilišni profesor filozofije na Lingnan University u Hong Kongu.

Filozofija i problem (genetskog) nasljeđivanja[uredi VE | uredi]

U listopadu 2005. godine objavljenja je njegova knjiga Making Sense of Heritability u okviru biblioteke Cambridge Studies in Philosophy and Biology. U knjizi razmatra odnos utjecaja nasljeđa i okoline na ljudsko ponašanje. Svoje teze prikazao je u članku Borci za jednakost ljudi ne prihvaćaju da je inteligencija nasljedna u Jutarnjem listu 14. siječnja 2006.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Fizikalizam, Beograd, 1984.
  • Marxian Utopia?, London, 1985., (suautor Domenico Settembrini)[1]
  • Iz analitičke perspektive, Zagreb, 1991.
  • Making Sense of Heritability, Cambrige, 2005.
  • Iz desne perspektive: s političke desnice protiv tvrdih ljevičarskih uvjerenja, Zagreb, 2012.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija: Sesardić, Neven, pristupljeno 6. rujna 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Polemika o liberalizmu i marksizmu 2002-2003

Ostalo