Oksidi

Izvor: Wikipedija

Oksidi su spojevi elemenata s kisikom, grade ih svi elementi izuzev plemenitih plinova. Nastaju kao produkti oksidacije drugih minerala, a javljaju se i u stijenama vulkanskog podrijetla. Mogu biti bazični, kiseli, amfotermni i neutralni. Gospodarski su jedna od najznačajnijih skupina minerala jer uglavnom tvore rude iz kojih se dobivaju metali. Poznati oksidi su hematit i magnetit (oba su željezo(III)-oksidi, različitih struktura) te kromit (kromov oksid). Primjer bazičnog oksida je kalcijev oksid jer s vodom gradi lužinu. Od svih spojeva na Zemlji su najrašireniji oksidi, a mogu se svrstati prema nekim načelima, npr. prema strukturi ili nekim od kemijskih svojstava. Uobičajeno je razvrstavanje prema kiselo-baznim svojstvima u četiri skupine:

1. Kiseli oksidi koji s vodom daju kisele reakcije, otapaju se u lužinama ili ih izravno neutraliziraju, a tipični predstavnici su oksidi nemetala, npr. SO₃, NO₂...
2. Bazni oksidi koji s vodom daju alkalnu (lužnatu) reakciju, otapaju se u kiselinama ili ih izravno neutraliziraju, a tipični predstavnici su oksidi alkalnih i zemnoalkalnih metala, npr. Na₂O i BaO.
3. Amfoterni oksidi koji se, ovisno o uvjetima, mogu otapati u kiselinama i u lužinama, te mogu neutralizirati i kiseline i lužine, a tipični predstavnici su oksidi amfoternih elemenata, npr. Zna i Al₂O₃.
4. Neutralni oksidi koji ne reagiraju s vodom, ne otapaju se u kiselinama niti u lužinama niti ih neutraliziraju, npr. CO i N₂O.

Nedovršeni članak Oksidi koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.