Pšenica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pšenica
Triticum aestivum - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-274.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Poales
Porodica: Poaceae
Potporodica: Pooideae
Tribus: Triticeae
Rod: Triticum
L.
Područje života
vrste

vidi tekst

Pšenica je biljka koja se uzgaja širom svijeta. Globalno, ona je najvažnija zrnata biljka koja se koristi za ljudsku prehranu i druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa žitarica odmah iza kukuruza; treća je riža.

Pšenična zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se rabi za izradu brašna za kruh, kolače, tjesteninu itd; i za fermentaciju za izradu piva, alkohola, votke i biogoriva. Ljuska žita odvajana pri izradi brašna zove se mekinja. Pšenica se sije na određenom prostoru kao krmno bilje za stočarstvo, a i slama se može upotrebljavati kao hrana za stoku ili kao konstrukcijski materijal za izradu krovova.

Morfološke karakteristike[uredi VE | uredi]

Korijen je pšenice žiličast, sastoji se od primarnog i sekundarnog korijenovog sustava. Iz klicina korijena razvija se primarni korijenov sustav, a iz klicina pupoljka klica. zadaća primarnog korijena je učvrščivanje sjemenke u tlu, upijanje hrane i vode i hranjenje mlade biljke dok se ne razvije sekundarni korijenov sustav. Sekundarni korijenov sustav razvija se na čvoru busanja. On može prodirati i do 2m u dubinu.

Stabljika Sastoji se od 5-7 nodija i internodija. Cilindrična je, člankovita i šuplja. Današnje sorte su visine oko 1 metar, dok su starije bile 1,5 metar. Smanjenjem visine pšenice, povečava se otpornost na polijeganje

List - listovi su raspoređeni naizmjenično. Sastoje se od rukavca, plojke i jezičca.


Faze rasta i razvoj pšenice[uredi VE | uredi]

Klijanje, nicanje, busanje, vlatanje, klasanje, cvatnja i oplodnja, nalijevanje zrna, zrioba.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Pšenična zrna se klasificiraju prema osobinama zrna za namjenu na tržištu proizvoda. Kupci pšenice upotrebljavaju klasifikacije da im pomogne odrediti koju pšenicu kupiti jer svaka klasa ima svoju uporabu. Proizvođači pšenice određuju koje klase pšenice su najprofitabilnije za proizvodnju u određenom sustavu proizvodnje. Pšenica je široko uzgajana jer ona daje dobar prirod po jedinici površine, dobro raste i u umjereno kratkim sezonama i daje visoko kvalitetno brašno koje upotrebljava u pekarstvu. Većina kruha se pravi od pšeničnog brašna, ali postoje i kruhovi koji se rade i od drugih žitarica kao što su raž i zob. Mnoga druga popularna hrana se radi od pšeničnog brašna također, što rezultira velikom potražnjom za žitaricama čak i u državama za znatnijim viškom hrane.

Vrste[uredi VE | uredi]

Triticum aestivum
Triticum aethiopicum
Triticum araraticum
Triticum boeoticum
Triticum carthlicum
Triticum compactum
Triticum. dicoccoides
Triticum dicoccon
Triticum durum
Triticum ispahanicum
Triticum karamyschevii
Triticum macha
Triticum militinae
Triticum monococcum
Triticum polonicum
Triticum spelta
Triticum sphaerococcum
Triticum timopheevii
Triticum turanicum

Reference:
  ITIS 42236 2002-09-22

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Pšenica.


Leaf.png Nedovršeni članak Pšenica koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.