Portal:Europa/Izdvojeni grad/02, 2024.

Izvor: Wikipedija
Stari dio grada s katedralom La Mezquita iz zraka.

Córdoba je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska. U gradu je razvijena tekstilna i metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, te izrada ukrasnih predmeta u zlatu i srebru. Od 1984. godine, stari dio grada upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Grad su osnovali Kartažani u 2. stoljeću pr. Kr. Rimljani su ga osvojili 152. pr. Kr. i nazvali Corduba. Tijekom velike seobe naroda u njemu privremeno žive Vandali početkom 6. stoljeća, a od 544. – 571. dio je Bizantskog Carstva. Godine 572. osvajaju ga Vizigoti, te grad postupno gubi na važnosti sve do 711. godine kada ga osvajaju Arapi. Oni ga čine sjedištem Córdobskog kalifata (756.1035.) i jednim od najvažnijih i najbogatijih središta islamske kulture i umjetnosti toga doba. Oko 1000. godine Córdoba je bio jedan od najvećih gradova na svijetu s oko pola milijuna stanovnika. U gradu su, pored većinskog muslimanskog stanovništva, živjeli i kršćani i židovi. Nakon propasti kalifata (1031.) osnovana je neovisna republika (taifa) Córdoba koju je 1069. godine osvojio Abad III., vladar Seville. Od 1091. godine pripada Almoravidima koje su u 12. stoljeću zamijenili Almohadi. Dolaskom pod vlast Kastilije 1236. godine grad nazaduje u odnosu na Toledo i Madrid. Grad je dokrajčila kuga oko 1600. godine, te se broj stanovnika početkom 18. stoljeća sveo na tek oko 20 000. Od 1808. – 1813. bio je pod francuskom vlašću, a tijekom Španjolskog građanskog rata od 1936. godine uporište je pristaša generala Franca.

Grad je čuveno turističko središte. Córdoba je do danas sačuvala karakterističnu maursku urbanu arhitekturu (na desnoj obali Guadalquivira) s brojnim građevinama sačuvanim iz doba arapske vlasti. Velika Abd-al-Rahmanova džamija (Abdurahmanova džamija), građena od 785. g. do 10. st. (od 16. st. katedrala La Mezquita), jedan je od najveličanstvenijih spomenika islamske umjetnosti. Arkade na 869 stupova dijele unutrašnjost u 19 udužnih i 33 poprečna broda. Od 1984. na UNESCO-ovom popisu mjesta svjetske baštine.