Toledo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Toledo. Za druga značenja, pogledajte Toledo (razdvojba).
Toledo
Panorama Toleda - Alcázar (lijevo) i katedrala
Panorama Toleda - Alcázar (lijevo) i katedrala
Zastava Toleda
Zastava
Grb Toleda
Grb
Koordinate: 39°51′N 4°2′W / 39.85°N 4.033°W / 39.85; -4.033Koordinate: 39°51′N 4°2′W / 39.85°N 4.033°W / 39.85; -4.033
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Zastava Kastilje-La Manche Kastilja-La Mancha
Pokrajina Zastava pokrajine Toledo Toledo
Prve naseobine oko 7. stoljeća pr. Kr.
Vlast
 - Gradonačelnik Emiliano García-Page (PSOE)
Površina
 - Ukupna 232,10 km2
Visina 529 m
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 83.108
 - Gustoća 348/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 45001-45009
Pozivni broj +34 91
Svetac zaštitnik San Ildefonso de Toledo
Santa Leocadia de Toledo
Službena stranica ayto-toledo.org
Zemljovid
Položaj Toleda u Španjolskoj

Položaj Toleda u Španjolskoj

Toledo je grad u Španjolskoj. Upravno je sjedište autonomne zajednice Kastilja-La Mancha (špa. Castilla-La Mancha) te sjedište nadbiskupije. Godine 2008. brojao je 80.810 stanovnika.

Grad leži na granitnoj uzvisini (529 m) iznad rijeke Tajo, oko 70 km jugozapadno od Madrida. Stari dio grada nalazi se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

Panorama Toleda s Paradora
Magnify-clip.png
Panorama Toleda s Paradora
Pogled na Alcazar preko mosta Alcantara
Crkveni koncil u Toledu 589. godine

Povijest grada[uredi VE | uredi]

Osnivanje[uredi VE | uredi]

Iako legenda govori da je Herkul osnivač grada Toleda, arheološka iskapanja pokazuju da su grad osnovali Kelto-Iberi u brončanom dobu. Ubrzo je poprimio velik značaj u kartaškoj regiji.

Rimsko doba[uredi VE | uredi]

Rimljani ga osvajaju 192. pr. Kr. pod vodstvom Marka Fluvia Nuvilora. Pod imenom Toletum postaje glavni grad pokrajine Karpetanije. Već u ono doba bio je raskrižje puteva cijelog Pirinejskog poluotoka i strateška točka, priželjkivana od mnogih, s koje se kontrolirao centar teritorija. U doba Rimske Republike Toletum je zadobio pravo na kovanje novca, a ostao je poznat i do današnjih dana po svojim prepoznatljivim mačevima i noževima.

Prijestolnica Vizigota[uredi VE | uredi]

Od 5. stoljeća barbarski narodi prelaze granice Rimskog Carstva tako da Alani, pleme koje među prvima dolazi do Karpetanije, prvi preuzimaju grad od Rimljana 411. g., ali ga gube sedam godina kasnije kada prelazi u ruke Vizigota.

Kralj Atanagild smješta svoj dvor u Toledo, dok ga kralj Leovigild 8. svibnja 589. g., za vrijeme III. crkvenog koncila u Toledu, proglašava prijestolnicom kraljevine Vizigota, koja tim činom postaje prva nezavisna država na području Pirinejskog poluotoka. Zbog prisutnosti kralja i crkvene hijerarhije grad je morao pretrpjeti značajne promjene u izgradnji urbanog tkiva.

Posljednji kralj Vizigota Rodrigo suprostavio se na čelu svoje vojske muslimanskim trupama u bitci kod Guadalete godine 711., gdje je bio poražen i ubijen te grad pada u ruke Arapa.

Crkveni koncili u Toledu[uredi VE | uredi]

El Greco, Toledo u oluji iz 1596.-1600. god., Metropolitan, New York

U Toledu su održana tri crkvena koncila Zapada (latinskog kršćanstva): 396., 400. i 589. godine. Osobito je značajan posljednji na kojem je donešena odluka da se Nicejsko-carigradskom vjerovanju (Credo) doda riječ Filioque, označujući da Duh Sveti ne proizlazi samo od Oca, nego i od Sina (ex Patre Filioque procedit). Teološki spor oko te formule konačno je doveo do raskida istočnog i zapadnog kršćanstva 1054. g.

Pod vlašću Arapa (711.-1085.)[uredi VE | uredi]

Arapi (Mauri) osvojili su Toledo 711. godine i nadjenuli mu ime Tulaitula. Grad je imao tu sreću da, nakon odlaska Vizigota kojima je bio prijestolnica, dobije još veći zamah i značaj u svakome pogledu, ponajprije zahvaljujući arapskoj toleranciji. Toledo je do 1035. bio u sastavu Córdobskog kalifata. Ekonomski i kulturni procvat doživljava 1035.-1085. kao prijestolnica nezavisnog emirata.

Središte znalaca magije[uredi VE | uredi]

U srednjem vijeku Toledo je bio na glasu i kao središte proučavanja magije. Tu je bila neka vrst sveučilišta na kojoj su se proučavale arapske, židovske i druge tradicije. Navodi se da su studenti iz Bavarske i Švapske dolazili u Toledo proučavati nekromaniju i druge magijske vještine. Gerbert od Aurillaca, kasnije papa Silvestar II., posjetio je Toledo krajem 10. stoljeća te je tamo navodno proučavao magiju.[1]

U srednjem vijeku mnogi su se svećenici ponosili poznavanjem magije. Pod to su se ime svrstavala i jednostavna znanja prirodoslovlja, medicine, matematike i astronomije, koja su na zapadu bila zaboravljena. Gerbertovo veliko znanje izazivalo je čuđenje i sumnju i nakon što je postao papa.[1]

Glavni grad Kastilje i Španjolske (do 1565.)[uredi VE | uredi]

Toledo za vrijeme Rekonkviste

Godine 1085. Toledo je zauzeo Alfons VI. Hrabri, kralj Leóna i Kastilje te ga je učinio svojom prijestolnicom. Nakon ujedinjenja Kastilje i Aragona 1516. godine, Toledo postaje prijestolnicom cijele Španjolske, do 1565. kada tu funkciju preuzima Madrid.

Od 1520. do 1522. Toledo je jedno od sjedišta otpora gradskih komuna (comunidades) kraljevskom apsolutizmu kojeg nameće Karlo V. Habsburški.

Utjecaj arapske učenosti na zapad[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pirenejski poluotok#Kulturno prožimanje i reakcija
Osobit se značaj pripisuje osvajanju toledske biblioteke, s brojnim dragocjenim spisima. Protivno ranijim običajima, kršćani su ih sačuvali, proučavali i prevodili na latinski. Veliki značaj imali su židovski učenjaci, koji su dobro vladali hebrejskim, latinskim i arapskim jezikom.

Osobito značajno bilo je prevođenje s arapskog na latinski spisa Aristotela i drugih grčkih autora, koji su na zapadu bili izgubljeni; mnogi od njih pronađeni su u osvojenoj knjižnici u Toledu. Toma Akvinski i drugi skolastičari XIII - XIV. st. poznavali su Aristotela jedino u prijevodu na latinski; tek kasnije su postali poznati i grčki izvornici.

Kasnija povijest[uredi VE | uredi]

Nakon što je prijestolnica preselila u Madrid, Toledo je stoljećima stagnirao. U 19. i 20. stoljeću utvrda Alcázar postala je poznata kao vojna akademija. Na početku Španjolskog građanskog rata osvojile su je republikanske snage.

Danas je Toledo grad kojeg, zbog netipično velikog broja kulturno-povijesnih spomenika, godišnje posjete tisuće turista.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesni grad Toledo

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Povijesni grad Toledo
Flag of Spain.svg Španjolska
Godina uvrštenja: 1986. (10. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Povijesno središte starog grada je već 1940. god. proglašeno španjolskim povijesno-umjetničkim spomenikom, a 1987. god. upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Zaštićeni lokalitet uključuje:

  • Most Puente de Alcántara datira još iz rimskih vremena, a jedno vrijeme bio je jedini ulaz hodočasnicima u grad.
  • Malena crkva El Cristo de la Luz je bila džamijom iz 999. god. kojoj je dodana Mudejar apsida čime je pretvorena u crkvu.
  • Džamija Tornerias (Mezquita de las Tornerías) iz 11. st.
  • Castillo de San Servando, srednjovjekovni dvorac na obali Targusa u ojem je smještena vojna Pješačka akademija.
  • Gotička katedrala u Toledu iz 13. st., u kojoj se nalazi barokni Transparente koji je projektirao Narcisso Tome (1721.). On ispunjava gotičku Gospinu kapelu iza glavnog oltara. Sastavljen je od skulptura od štuka (Posljednja večera) i svjetla koje domišljato pada iz otvora umetnutog u gotički svod kapele.[2]
  • Palača Galiana iz 13. st., mudejar stil
  • Gradska vrata Puerta del Sol su djelo vitezova Hospitalaca iz 14. st.
  • U Crkvi sv. Tome (Iglesia de Santo Tome), u Mudejar stilu iz 14. st., nalazi se slavna slika Pogreb grofa Orgaze (El Greco)
  • Samostan sv. Ivana iz Reyesa (Monasterio de San Juan de los Reyes) u elizabetskoj gotici iz 15. st.
  • Dvorac Alcazar u Toledu iz 16. st. nalazi se na najvišem mjestu u gradu, a od 2009. god. u njemu se nalazi Vojni muzej.
  • Renesansna Bolnica sv. Križa (Museo-Hospital de Santa Cruz) iz 16. st.
  • Renesansna Hospital de Tavera Museum Duque de Lerma iz 16. st. je utjecala na plan El Escoriala.
  • Muzej El Greca je obnovljena kuća slavnog slikara u kojoj se nalaze neke njegove važne slike.
  • Santa Maria la Blanca je najstarija europska sinagoga koja još uvijek stoji, danas u vlasništvu katoličke Crkve.
  • Synagogue de el Transito u židovskoj četvrti je dom sefardskom muzeju.
  • Crkva sv. Jakova iz Arrabala (Santiago del Arrabal) u Mudejar stilu.

Kako bi obilježili 400 godina izdavanja Don Kihota, vlasti Kastilje-La Manche su po cijelom gradu organizirali rute koje se spominju u slavnom romanu.

Barokni Transparente u katedrali

Bilješke[uredi VE | uredi]

Toledo
  1. 1,0 1,1 Tales of Spanish Magic and Sorcery
  2. Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 186.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Utjecaji, poput porasta cijene životnog prostora u Madridu i poboljšanje prometne povezanosti, primjerice brzom željeznicom (AVE) koja dostiže brzinu do 330 km/h i koja je smanjila vrijeme prevaljenog puta između željezničkog kolodvora u Toledu i madridske Atoche na samo 20 minuta, potaknuli su snažan porast stanovništva posljednjih godina.


Toledo: kretanje broja stanovnika između 1991. i 2008.
1991. 1996. 2001. 2006. 2008.
59.000 66.006 68.382 77.601 80.810

Ugovori o partnerstvu[uredi VE | uredi]

Toledo, Ohio, nazvan po španjolskom Toledu

Literatura[uredi VE | uredi]

Jules Michelet: Vještica, Zagreb: Slovo, 2003, str. 70 i 293.-294.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Toledo