Córdoba (Španjolska)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Córdoba
Rimski most i katedrala Mezquita
Rimski most i katedrala Mezquita
Zastava Córdoba
Zastava
Grb Córdoba
Grb
Koordinate: 37°53′N 4°46′W / 37.883°N 4.767°W / 37.883; -4.767Koordinate: 37°53′N 4°46′W / 37.883°N 4.767°W / 37.883; -4.767
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Bandera de Andalucía.svg Andaluzija
Pokrajina Provincia de Córdoba - Bandera.svg Córdoba
Osnivanje 3. stoljeće pr. Kr.
Osnivač Claudius Marcellus
Vlast
 - Gradonačelnik Rosa Aguilar (PP)
Površina
 - Ukupna 1252 km²
Visina 120 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 323,600
 - Gustoća 258 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 140xx
Pozivni broj +34 91
Gradovi prijatelji Adana, Al Qayrawan, Damask, Manchester, Bourg-en-Bresse, Fes, Lahore, Buhara
Službena stranica www.cordoba.es
Zemljovid
Córdoba na karti Španjolska
Córdoba
Córdoba
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Córdoba (Španjolska). Za druga značenja, pogledajte Córdoba.

Córdoba [izgovor: k'ôrdoba] je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska, na Pirinejskom poluotoku.

U gradu je razvijena tekstilna i metaloprerađivačka industrija, strojogradnja, te izrada ukrasnih predmeta u zlatu i srebru.

Od 1984. godine, stari dio grada upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Stari dio grada s katedralom La Mezquita iz zraka

Povijest[uredi VE | uredi]

Dvorac kršćanskih kraljeva

Grad su osnovali Kartažani u 2. stoljeću pr. Kr. Rimljani su ga osvojili 152. pr. Kr. i nazvali Corduba. Tijekom velike seobe naroda u njemu privremeno žive Vandali početkom 6. stoljeća, a od 544.-571. dio je Bizantskog Carstva. Godine 572. osvajaju ga Vizigoti, te grad postupno gubi na važnosti sve do 711. godine kada ga osvajaju Arapi. Oni ga čine sjedištem Córdobskog kalifata (756.-1035.) i jednim od najvažnijih i najbogatijih središta islamske kulture i umjetnosti toga doba.

Oko 1000. godine Córdoba je bio jedan od najvećih gradova na svijetu s oko pola milijuna stanovnika. U gradu su, pored većinskog muslimanskog stanovništva, živjeli i kršćani i židovi. Nakon propasti kalifata (1031.) osnovana je neovisna republika (taifa) Córdoba koju je 1069. godine osvojio Abad III., vladar Seville. Od 1091. godine pripada Almoravidima koje su u 12. stoljeću zamijenili Almohadi.

Dolaskom pod vlast Kastilije 1236. godine grad nazaduje u odnosu na Toledo i Madrid. Grad je dokrajčila kuga oko 1600. godine, te se broj stanovnika početkom 18. stoljeća sveo na tek oko 20.000.

Od 1808.-1813. bio je pod francuskom vlašću, a tijekom Španjolskog građanskog rata od 1936. godine uporište je pristaša generala Franca. Danas je veliko središte istoimene pokrajine i veliko turističko odredište.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Grad je čuveno turističko središte. Córdoba je do danas sačuvala karakterističnu maursku urbanu arhitekturu (na desnoj obali Guadalquivira) s brojnim građevinama sačuvanim iz doba arapske vlasti. Velika Abd-al-Rahmanova džamija (Abdurahmanova džamija), građena od 785. g. do 10. st. (od 16. st. katedrala La Mezquita), jedan je od najveličanstvenijih spomenika islamske umjetnosti. Arkade na 869 stupova dijele unutrašnjost u 19 udužnih i 33 poprečna broda. Od 1984. na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine.

Pored katedrale ističe se više drugih crkvi, ostaci maurske palače Alcázar, negdašnje kalifske rezidencije i poslije središta inkvizicije, maurski most sa 16 lukova preko Guadalquivira koji je čuvala obližnja utvrda Calahorra.

Od 1972. u Córdobi se nalazi i Sveučilište, ali i više škole, te muzeji (Arheološki muzej).

Klima u Córdobi s prosječnim temperaturama i količinama padalina po mjesecima

Klima[uredi VE | uredi]

Samostan La Merced

Córdoba ima Mediteransku klimu s blagim utjecajima klime Atlanske obale. Zime su blage s mjestimičnim mrazevima.

Slavni ljudi iz Córdobe i okolice[uredi VE | uredi]

Córdoba je rodno mjesto slavnih filozofa: u vrijeme starog Rima stoici Seneka Stariji, Seneka mlađi u 1. stoljeće pr. Kr., a u islamsko vrijeme filozof Averroes, te jedan od najutjecajnijih znanstvenika Imam Abu 'Abdullah Al-Qurtubi i židovski znanstvenik Majmonid u 12. st. Neki zanstvenici za ovaj grad vežu i renesansnog filozofa Abrahama Herreru. Córdoba je također rodno mjesto rimskog pjesnika Lukana, srednjovjekovnog španjolskog pjesnika Juana de Mena, i renesansnog Luisa de Góngora, koji je cijeli život proveo u Córdobi gdje je napisao skoro sva svoja djela. U skorije vrijeme tu su rođeni mnogi flamenko umjetnici kao: Paco Peña, Vicente Amigo, i Joaquín Cortés, ali i slikar Julio Romero de Torres.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Córdoba (Španjolska)

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 La Cooperación Directa en el Ayuntamiento de Córdoba (šp.) Službene stranice gradskog vijeća
  2. Corporaciones locales españolas hermanadas con Europa - Federación Española de Municipios y Provincias (šp.)


Flag of Spain.svg Nedovršeni članak Córdoba (Španjolska) koji govori o gradu u Španjolskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.