Madrid

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Madrid
Madrid, Kolumbov trg
Madrid, Kolumbov trg
Zastava Madrida
Zastava
Grb Madrida
Grb
Geslo: De Madrid al Cielo (španj. "Iz Madrida u nebo")
Koordinate: 40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W / 40.383; -3.717Koordinate: 40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W / 40.383; -3.717
Država Flag of Spain.svg Španjolska
Autonomna zajednica Flag of the Community of Madrid.svg Zajednica Madrida
Osnivanje 9. stoljeće.
Vlast
 - Gradonačelnik Alberto Ruiz-Gallardón (PP)
Površina
 - Ukupna 607 km²
Visina 667 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 3.228.359
 - Gustoća 5.198 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 5.561.748
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 280xx
Pozivni broj +34 91
Službena stranica munimadrid.es
Zemljovid
Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Madrid. Za druga značenja, pogledajte Madrid.
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika)

Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005. godine, dok istoimena regija broji 5.561.748 stanovnika.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Madrid je smješten u središtu Španjolske, na koordinatama 40°23'N, 3°43'W, na 667 m nadmorske visine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnivanje[uredi VE | uredi]

Prvo naselje na području današnjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9. stoljeća (između 860. i 880. godine), podižući gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palača. Uskoro postaje poznata pod imenom Mayrit ( Magerit - u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kao ribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za džihad, sveti rat.

Rekonkvista[uredi VE | uredi]

Alfons VI. Hrabri (Alfonso VI), kralj Kastilje i Leóna, godine 1079. sa sjevera pokreće ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanje Toleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit. Godine 1083. Madrid konačno pada u ruke kršćana i biva naseljen pukom sa sjevera poluotoka.

Madrid Habsburgovaca i Burbona[uredi VE | uredi]

Veći značaj Madrida počeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. (Felipe II.) proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice, u njega seli svoj dvor. Jedino se u intervalu između 1601. g. i 1606. godne sjedište Španjolske seli u Valladolid.

U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove države, Španjolske. Iza smrti Karla II. (Carlos II), posljednjeg kralja iz habsburške dinastije na španjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci (los Borbones ) u veljači 1701. godine.

Prvi vladar iz dinastije Burbonaca je Filip V. (Felipe V), unuk Luja XIV.

Za vrijema vladanja Karla III. (Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodeći javnu rasvjetu, urbanizirajući ga sa prostranim trgovima s vodoskocima te raskošnim palačama okolo njih.

Građanski rat[uredi VE | uredi]

Španjolski građanski rat počinje u noći 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stižu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na čelu general Francisco Franco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku. Pobunjenicima je cilj bio ući u grad i srušiti vladu Španjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka između fašizma i slobode. I na jednu i na drugu stranu stizala je pomoć u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta. 28. ožujka 1939 godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisuće Madriđana bježe prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spašavajući tako goli život.

Novi Madrid[uredi VE | uredi]

U poratno vrijeme grad se obnavlja od teških razaranja. Nakon mračnih 50-ih godina XX. stoljeća, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmišljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doživljava demografsku eksploziju. Stotine tisuća ljudi se seli iz sela u grad.

Nakon Francove smrti 1975 godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi do uspostave demokratskog poretka. Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvrđen glavnim gradom Španjolske.

Godine 1979, po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonačelnika, socijalist, Enrique Tierno Galván.

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Gradom upravlja gradsko poglavarstvo (španj. Ayuntamiento) čiji se predstavnici biraju svake četiri godine općim pravom glasa svih građana starijih od osamnaest godina.

Gradskom poglavarstvu je na čelu gradonačelnik.

Nakon lokalnih izbora u svibnju 2007 godine ponovno je izabran na to, među Madriđanima izuzetno poštovano, mjesto Alberto Ruiz-Gallardón, kojeg neki več vide kao nasljednika Mariana Rajoya (Rajoy - hrv. Rahoj) predsjednika najjače španjolske oporbene stranke Partido Popular (hrv. Narodna stranka).

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Madrid je poznat kao "lokomotiva" Španjolske. Jedan je od najvećih europskih ekonomskih centara i najveći u Španjolskoj.

Promet[uredi VE | uredi]

Moderni vlak podzemne željeznice serije 8000

Madridski je javni prijevoz jedan od najučinkovitijih na svijetu. Sastoji se od mreže metroa, prigradskih željeznica (španj. Cercanias) i gradskih autobusa.

Glavna madridška zračna luka je Zračna luka Madrid-Barajas, smještena 12 km sjeveroistočno od centra grada. Madrid ima i manju zračnu luku, Zračna luka Madrid-Cuatro Vientos, koja služi za vojno-civilne svrhe.

Demografija[uredi VE | uredi]

Godina Grad Regija Postotak
1897 542.739 730.807 74,27
1900 575.675 773.011 74,47
1910 614.322 831.254 73,90
1920 823.711 1.048.908 78,53
1930 1.041.767 1.290.445 80,73
1940 1.322.835 1.574.134 84.04
1950 1.553.338 1.823.418 85,19
1960 2.177.123 2.510.217 86,73
1965 2.793.510 3.278.068 85,22
1970 3.120.941 3.761.348 82,97
1975 3.228.057 4.319.904 74,73
1981 3.158.818 4.686.895 67,40
1986 3.058.812 4.780.572 63,98
1991 3.010.492 4.647.555 64,78
1996 2.866.850 5.022.289 57,08
2001 2.938.723 5.423.384 54,19
2004 3.099.834 5.804.829 53,40
2005 3.155.359 5.964.143 52,90

Kultura i sport[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kazališta
  • Galerije

Muzeji[uredi VE | uredi]

Muzej Prado

Madrid posjeduje mnoštvo muzeja među kojima najznačajnije mjesto zauzima muzej Prado koji čuva jednu od najvećih pinakoteka na svijetu.

Sport[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Fakulteti[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Glavni gradski trg "Plaza Mayor"
  • Muzej Prado
  • La puerta del Sol
  • La Plaza de Oriente
  • La Plaza Mayor
  • La Plaza de España
  • La Plaza de Colón
  • El Paseo del Prado
  • La Plaza de Santa Ana

Korisne informacije[uredi VE | uredi]

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Flag of Paraguay.svg Asunción, Paragvaj Flag of Germany.svg Berlin, Njemačka
Flag of Colombia.svg Bogotá, Kolumbija Flag of Hungary.svg Budimpešta, Mađarska
Flag of Argentina.svg Buenos Aires, Argentina Flag of Belgium (civil).svg Bruxelles, Belgija
Flag of France.svg Bordeaux, Francuska Flag of Venezuela.svg Caracas, Venezuela
Flag of Guatemala.svg Guatemala, Guatemala Flag of Cuba.svg Havana, Kuba
Flag of Bolivia.svg La Paz, Bolivija Flag of Peru (state).svg Lima, Peru
Flag of Portugal.svg Lisabon, Portugal Flag of Nicaragua.svg Managua, Nikaragva
Flag of the Philippines.svg Manila, Filipini Flag of Mexico.svg Mexico City, Meksiko
Flag of Uruguay.svg Montevideo, Urugvaj Zastava Ruske Federacije.svg Moskva, Rusija
Flag of Mauritania.svg Nouakchott, Mauretanija Flag of the United States.svg New York, SAD
Flag of Panama.svg Panama, Panama Flag of France.svg Pariz, Francuska
Flag of the People's Republic of China.svg Peking, Kina Flag of the Czech Republic.svg Prag, Češka
Flag of Ecuador.svg Quito, Ekvador Flag of Morocco.svg Rabat, Maroko
Flag of Brazil.svg Rio de Janeiro, Brazil Flag of Italy.svg Rim, Italija
Flag of Costa Rica (state).svg San José, Kostarika Flag of Puerto Rico.svg San Juan, Portoriko
Flag of El Salvador.svg San Salvador, Salvador Flag of Chile.svg Santiago de Chile, Čile
Flag of the Dominican Republic.svg Santo Domingo, Dominikanska R. Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Sarajevo, BIH
Flag of Honduras.svg Tegucigalpa, Honduras Flag of Poland.svg Varšava, Poljska

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Madrid



Flag of Spain.svg Nedovršeni članak Madrid koji govori o gradu u Španjolskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.