Ubojstva Srba u Sisku 1991. – 1992.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
predložak procedralno uklonjen kao neobrazložen. uklanjanje izmjene 5597106 suradnika Lordluka99 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{neutralnost}} |
|||
{{Lokacijska karta|Hrvatska2|label=Sisak|lat=45.467|long=16.383|caption=Sisak na karti}} |
{{Lokacijska karta|Hrvatska2|label=Sisak|lat=45.467|long=16.383|caption=Sisak na karti}} |
||
Prema nekim izvorima, u [[Sisak|Sisku]] je [[1991]]. i [[1992]]., u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], nestalo ili ubijeno otprilike 100-injak građana srpske nacionalnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,,,HRV,,4c03a834c,0.html |title=''Amnesty International Report 2010 - Croatia''|publisher=[[Amnesty International]]|author= |date=28-05-2010|accessdate=14-09-2010}}''Following this plan, in the Sisak area, where approximately 100 Croatian Serbs were killed or disappeared at the beginning of the war, none of the cases selected for prioritization involved Croatian Serbs as victims''</ref><ref>{{cite web|url=http://www.hrw.org/englishwr2k7/docs/2007/01/11/croati14774.htm |title=''Croatia - Events of 2006''|publisher=[[Human Rights Watch]]|author= |date=2006|accessdate=14-09-2010}}''Wartime deaths of Serbs still await investigation in other towns, including Paulin Dvor and Sisak. In the latter case, the families of over 100 wartime victims may never see justice, as the deaths have yet to be classified as war crimes.''</ref><ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/ljubica-solar---djevojka-ubijena-zabunom/18445/ |title=''Ljubica Solar - djevojka ubijena zabunom''|publisher=[[Jutarnji list]]|author=Veronika Rešković |date=19-02-2006|accessdate=14-09-2010}}</ref> Neki su izvori tvrdili da je za to znao hrvatski državni vrh.<ref>''S tim je događajima, navodno, bio upoznat i najviši državni vrh''. {{cite web|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti5/040312zp.htm |title='' ''|publisher=[[Vjesnik]]|author=Željko Peratović|date=12-03-2004|accessdate=14-09-2010}}</ref> [[Hrvatska ljevica]], list političara [[Stipe Šuvar|Stipe Šuvara]], objavio je poimenični popis 107 ubijenih Srba u okolici Siska i za ubojstva optužio Ivana Bobetka, predsjednika Kriznog stožera, i Đuru Brodarca, načelnika policije. List je zbog toga tužen, a u prosincu 2001. Županijski sud u Zagrebu donio je presudu po kojoj je Bobetku morao platiti 50.000 kuna za duševne boli.<ref>{{cite web|url=http://www.nacional.hr/clanak/10316/osudeni-smo-jer-mene-mrze |title=''Osuđeni smo jer mene mrze''|publisher=[[Nacional]]|author=Robert Bajruši|date=30-07-2002|accessdate=14-09-2010}}</ref> |
|||
==Kronologija== |
==Kronologija== |
||
Već u ljeto i jesen 1991., a posebno od rujna nakon što je [[JNA]] zauzela [[Petrinja|Petrinju]], a tamošnje hrvatsko stanovništvo izbjeglo prema Sisku i [[Zagreb]]u,<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1991/07/31/world/a-day-of-terror-and-death-on-a-serb-croat-divide.html?scp=5&sq=sisak%20serbs%201991&st=cse |title=''A Day of Terror and Death on a Serb-Croat Divide''|publisher=[[New York Times]]|author=Stephen Engelberg|date=31-07-1991|accessdate=14-09-2010}}''On Monday, the army stood guard as the villagers of Struga formed a convoy of tractors and set out for Sisak, a Croatian city about 25 miles north. The refugees, with a few scattered belongings in carts, traveled a circuitous route to avoid the Serbian towns. They arrived in Sisak today, greeted by small crowds of tearful local residents. "It was a human wall," said Melita Blazevic, a 20-year-old Croat who described how she was pulled from her house by Serbian schoolmates and beaten."'' |
Već u ljeto i jesen 1991., a posebno od rujna nakon što je [[JNA]] uz pomoć paravojnih četničkih postrojbi zauzela [[Petrinja|Petrinju]], a tamošnje hrvatsko stanovništvo izbjeglo prema Sisku i [[Zagreb]]u,<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/1991/07/31/world/a-day-of-terror-and-death-on-a-serb-croat-divide.html?scp=5&sq=sisak%20serbs%201991&st=cse |title=''A Day of Terror and Death on a Serb-Croat Divide''|publisher=[[New York Times]]|author=Stephen Engelberg|date=31-07-1991|accessdate=14-09-2010}}''On Monday, the army stood guard as the villagers of Struga formed a convoy of tractors and set out for Sisak, a Croatian city about 25 miles north. The refugees, with a few scattered belongings in carts, traveled a circuitous route to avoid the Serbian towns. They arrived in Sisak today, greeted by small crowds of tearful local residents. "It was a human wall," said Melita Blazevic, a 20-year-old Croat who described how she was pulled from her house by Serbian schoolmates and beaten."'' |
||
</ref> veći broj građana Siska uglavnom srpske nacionalnosti odvođen je iz svojih kuća i sa posla i nestajao. Neki od njih kasnije su nađeni mrtvi. Grad je u to vrijeme bio na prvoj liniji fronte, pod stalnim znakom |
</ref> veći broj građana Siska uglavnom srpske nacionalnosti odvođen je iz svojih kuća i sa posla i nestajao. Neki od njih kasnije su nađeni mrtvi. Grad je u to vrijeme bio na prvoj liniji fronte, pod stalnim znakom opće opasnosti i izložen [[minobacač|minobacačkim]] napadima, pa je u njemu vladala nesigurnost, a dio javnih službi nije funkcionirao. Dio Srba već je ranije otišao rodbini u inozemstvo, a dio je ostao u gradu. Neki su se pridružili i [[ZNG|Zboru narodne garde]]. Dok je dio građana hrvatske nacionalnosti u Sisku nastojao nastaviti sa zajedničkim životom u nacionalno izmiješanom gradu, grupe naoružanih osoba, uglavnom paravojne postrojbe, zastrašivale su sisačke Srbe. Srbi su navodno mučeni u mjestima „Barutana“, „ORA“ i „Jodno“.{{nedostaje izvor}} |
||
Građani srpske nacionalnosti odvođeni su, zlostavljani, mučeni i ubijani na lokacijama: „Barutana“, „ORA“ i „Jodno“. |
|||
==Suđenja== |
==Suđenja== |
||
| Redak 14: | Redak 13: | ||
20. lipnja 2011. bivši načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke [[Đuro Brodarac]], njegov tadašnji zamjenik Vlado Milanković i pripadnik pričuvne postrojbe [[MUP]]-a Drago Bošnjak uhićeni su zbog sumnje da su 1991. i 1992. u Sisku počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.<ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/duro-brodarac-i-vladimir-milankovic-uhiceni-za-ratne-zlocine-na-sisackom-podrucju/954419/|title=Policija uhitila Đuru Brodarca. Sumnjiče ga za ratne zločine u Sisku 1991|publisher=[[Jutarnji list]]|date=20-06-2011|accessdate=20-06-2011}}</ref> |
20. lipnja 2011. bivši načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke [[Đuro Brodarac]], njegov tadašnji zamjenik Vlado Milanković i pripadnik pričuvne postrojbe [[MUP]]-a Drago Bošnjak uhićeni su zbog sumnje da su 1991. i 1992. u Sisku počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.<ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/duro-brodarac-i-vladimir-milankovic-uhiceni-za-ratne-zlocine-na-sisackom-podrucju/954419/|title=Policija uhitila Đuru Brodarca. Sumnjiče ga za ratne zločine u Sisku 1991|publisher=[[Jutarnji list]]|date=20-06-2011|accessdate=20-06-2011}}</ref> |
||
Teško bolesni 66-godišnji Brodarac bio je zatvoren tijekom istrage u osječki zatvor u ćeliji u kojoj je bilo više od 40 stupnjeva. Sud je odbio sve zahtjeve obrane da bude u kućnom pritvoru zbog teškog zdravstvenog stanja i kao posljedica tog nemara je umro 13. srpnja 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s-/slaviek-mario-maks/8742-umro-je-uro-brodaracumro-je-jedan-od-nas.html|title=Umro je Đuro Brodarac|publisher=[[HKV]]|date=13-07-2011|accessdate=28-05-2012}}</ref> Vladimir Milanković proglašen je |
Teško bolesni 66-godišnji Brodarac bio je zatvoren tijekom istrage u osječki zatvor u ćeliji u kojoj je bilo više od 40 stupnjeva. Sud je odbio sve zahtjeve obrane da bude u kućnom pritvoru zbog teškog zdravstvenog stanja i kao posljedica tog nemara je umro 13. srpnja 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s-/slaviek-mario-maks/8742-umro-je-uro-brodaracumro-je-jedan-od-nas.html|title=Umro je Đuro Brodarac|publisher=[[HKV]]|date=13-07-2011|accessdate=28-05-2012}}</ref> Vladimir Milanković proglašen je krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Sisku te je osuđen na deset godina zatvora dok je Drago Bošnjak oslobođen optužbe. Brodarac je umro teško bolestan u osječkom zatvoru, za što nitko nije odgovarao.<ref>''Hrvatski tjednik'', br. 825, objavljen 16. srpnja 2020., str. 3</ref> |
||
==Vidi još== |
==Vidi još== |
||
*[[Popis masovnih zločina nad Srbima u Domovinskom ratu]] |
|||
*[[Ratni zločini na Banovini 1991.-1992.]] |
*[[Ratni zločini na Banovini 1991.-1992.]] |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010915/prilozi.htm Tamna strana Domovinskog rata] [[Slobodna Dalmacija]] |
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010915/prilozi.htm Tamna strana Domovinskog rata] [[Slobodna Dalmacija]] |
||
Inačica od 10. kolovoza 2020. u 14:52
 |
Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta! |
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Hrvatska2" does not exist.
Prema nekim izvorima, u Sisku je 1991. i 1992., u vrijeme Domovinskog rata, nestalo ili ubijeno otprilike 100-injak građana srpske nacionalnosti.[1][2][3] Neki su izvori tvrdili da je za to znao hrvatski državni vrh.[4] Hrvatska ljevica, list političara Stipe Šuvara, objavio je poimenični popis 107 ubijenih Srba u okolici Siska i za ubojstva optužio Ivana Bobetka, predsjednika Kriznog stožera, i Đuru Brodarca, načelnika policije. List je zbog toga tužen, a u prosincu 2001. Županijski sud u Zagrebu donio je presudu po kojoj je Bobetku morao platiti 50.000 kuna za duševne boli.[5]
Kronologija
Već u ljeto i jesen 1991., a posebno od rujna nakon što je JNA uz pomoć paravojnih četničkih postrojbi zauzela Petrinju, a tamošnje hrvatsko stanovništvo izbjeglo prema Sisku i Zagrebu,[6] veći broj građana Siska uglavnom srpske nacionalnosti odvođen je iz svojih kuća i sa posla i nestajao. Neki od njih kasnije su nađeni mrtvi. Grad je u to vrijeme bio na prvoj liniji fronte, pod stalnim znakom opće opasnosti i izložen minobacačkim napadima, pa je u njemu vladala nesigurnost, a dio javnih službi nije funkcionirao. Dio Srba već je ranije otišao rodbini u inozemstvo, a dio je ostao u gradu. Neki su se pridružili i Zboru narodne garde. Dok je dio građana hrvatske nacionalnosti u Sisku nastojao nastaviti sa zajedničkim životom u nacionalno izmiješanom gradu, grupe naoružanih osoba, uglavnom paravojne postrojbe, zastrašivale su sisačke Srbe. Srbi su navodno mučeni u mjestima „Barutana“, „ORA“ i „Jodno“.[nedostaje izvor]
Suđenja
Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Sisku 26. kolovoza 2009. godine objavilo je presudu kojom je hrvatski branitelj Ivica Mirić proglašen krivim i osuđen na devet godina zatvora zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, a Vrhovni je sud tu presudu poništio 20. svibnja 2010. godine i vratio predmet na ponovno suđenje.[7] U ponovljenom suđenju pred izmijenjenim vijećem Mirić je opet osuđen na devet godina zatvora, koju presudu je ovaj put potvrdio Vrhovni sud.
20. lipnja 2011. bivši načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke Đuro Brodarac, njegov tadašnji zamjenik Vlado Milanković i pripadnik pričuvne postrojbe MUP-a Drago Bošnjak uhićeni su zbog sumnje da su 1991. i 1992. u Sisku počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.[8] Teško bolesni 66-godišnji Brodarac bio je zatvoren tijekom istrage u osječki zatvor u ćeliji u kojoj je bilo više od 40 stupnjeva. Sud je odbio sve zahtjeve obrane da bude u kućnom pritvoru zbog teškog zdravstvenog stanja i kao posljedica tog nemara je umro 13. srpnja 2011.[9] Vladimir Milanković proglašen je krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Sisku te je osuđen na deset godina zatvora dok je Drago Bošnjak oslobođen optužbe. Brodarac je umro teško bolestan u osječkom zatvoru, za što nitko nije odgovarao.[10]
Vidi još
Izvori
- ↑ Amnesty International Report 2010 - Croatia. Amnesty International. 28-05-2010. Pristupljeno 14-09-2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć)Following this plan, in the Sisak area, where approximately 100 Croatian Serbs were killed or disappeared at the beginning of the war, none of the cases selected for prioritization involved Croatian Serbs as victims - ↑ Croatia - Events of 2006. Human Rights Watch. 2006. Pristupljeno 14-09-2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć)Wartime deaths of Serbs still await investigation in other towns, including Paulin Dvor and Sisak. In the latter case, the families of over 100 wartime victims may never see justice, as the deaths have yet to be classified as war crimes. - ↑ Veronika Rešković. 19-02-2006. Ljubica Solar - djevojka ubijena zabunom. Jutarnji list. Pristupljeno 14-09-2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ S tim je događajima, navodno, bio upoznat i najviši državni vrh. Željko Peratović. 12-03-2004. . Vjesnik. Pristupljeno 14-09-2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ Robert Bajruši. 30-07-2002. Osuđeni smo jer mene mrze. Nacional. Pristupljeno 14-09-2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ Stephen Engelberg. 31-07-1991. A Day of Terror and Death on a Serb-Croat Divide. New York Times. Pristupljeno 14-09-2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć)On Monday, the army stood guard as the villagers of Struga formed a convoy of tractors and set out for Sisak, a Croatian city about 25 miles north. The refugees, with a few scattered belongings in carts, traveled a circuitous route to avoid the Serbian towns. They arrived in Sisak today, greeted by small crowds of tearful local residents. "It was a human wall," said Melita Blazevic, a 20-year-old Croat who described how she was pulled from her house by Serbian schoolmates and beaten." - ↑ Ivici Miriću će se ponovo suditi. Sisak.info. 20-05-2010. Pristupljeno 28-05-2012 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ Policija uhitila Đuru Brodarca. Sumnjiče ga za ratne zločine u Sisku 1991. Jutarnji list. 20-06-2011. Pristupljeno 20-06-2011 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ Umro je Đuro Brodarac. HKV. 13-07-2011. Pristupljeno 28-05-2012 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ Hrvatski tjednik, br. 825, objavljen 16. srpnja 2020., str. 3