1991.
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s 1991)
< | 19. stoljeće | 20. stoljeće | 21. stoljeće | >
< | 1960-ih | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | >
<< | < | 1987. | 1988. | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | > | >>
Sadržaj |
[uredi] Događaji
[uredi] Siječanj
- 16. siječnja - Zaljevski rat: započela operacija "Pustinjska oluja" u Kuvajtu.
[uredi] Veljača
- 26. veljače - irački predsjednik Saddam Hussein objavio povlačenje iračkih snaga iz Kuvajta.
[uredi] Ožujak
- 1.-3. ožujka - Bitka za Pakrac. Pobunjeni Srbi zauzeli grad, a posebne postrojbe policije RH potom ga vratile i odbile četnički protunapad.
- 3. ožujka - Latvija i Estonija izglasale neovisnost od SSSR-a.
- 9. ožujka - U Beogradu održan veliki prosvjedni miting srpske oporbe protiv srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Policija brutalnom silom rasturila miting, a dvije osobe poginule. Milošević demonstrante nazvao snagama "haosa i bezumlja". Navečer, ulice Beograda zaposjeli tenkovi JNA. Uhićen Vuk Drašković, tada lider srpske oporbe.
- 12. ožujka - Predsjedništvo SFRJ, zahvaljujući glasu Bogića Bogićevića (BiH), odbilo prijedlog generalskog vrha Jugoslavenske narodne armije o uvođenju izvanrednog stanja u SFRJ.
- 15. ožujka - Predsjednik Predsjedništva SFRJ, Borisav Jović, podnio ostavku.
- 16. ožujka - Milošević izjavio da Srbija više neće priznavati odluke saveznih organa.
- 25. ožujka - U Karađorđevu se sastali predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
- 31. ožujka - Pogibijom hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama simbolično je započeo Domovinski rat. Hrvatske snage ugušile velikosrpsku pobunu na području Nacionalnog parka Plitvica.[1]
- 31. ožujka - Albanija održala prve višestranačke izbore.
- 31. ožujka - Gruzija na referendumu izglasala neovisnost od SSSR-a.
[uredi] Travanj
- 1. travnja - Samoproglašena vlada pobunjenih hrvatskih Srba na čelu s Milanom Babićem proglasila odvajanje od Hrvatske i priključivanje Srbiji.
- 22. travnja - Potres od 7,6 stupnjeva Mercallija pogodio Kostariku i Panamu, poginule 82 osobe.
- 29. travnja - Uragan pogodio Bangladeš, poginulo oko 138.000 ljudi.
[uredi] Svibanj
- 2. svibnja - Pokolj u Borovu Selu.
- 5. svibnja - Prvi let Croatia Airlinesa.
- 8. svibnja - Hajduk osvaja posljednji Kup Jugoslavije u nogometu, pobjedom u Beogradu od 1-0 nad Crvenom zvezdom.
[uredi] Lipanj
- 1. lipnja. - osnovana 114. brigada HV "Škorpioni", Split
- 12. lipnja - Boris Jeljcin proglašen ruskim predsjednikom.
- 25. lipnja - Hrvatski sabor proglašava neovisnost i donosi odluku da se taj dan slavi kao Dan državnosti. Isti dan neovisnost proglašava i Slovenija.
- 26. lipnja - Hrvatski sabor donio Zakon o HAZU, kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Hrvatskoj, čime je zakonski potvrdio njezino ranije djelovanje (JAZU).
- 28. lipnja - U Slavonskom Brodu osnovana 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske.
[uredi] Srpanj
- 1. srpnja - Na sastanku u Pragu službeno raspušten Varšavski pakt.
- 7. srpnja - Brijunskom deklaracijom završen desetodnevni rat u Sloveniji.
- 9. srpnja - Velikosrpski agresori okupirali i spalili hrvatsko selo Ćelije.
[uredi] Kolovoz
- 19. kolovoza - Pokušaj puča vojske Crvene armije u SSSR-u, predsjednik Mihail Gorbačov u kućnom pritvoru. Puč propao nakon tri dana.
- 25. kolovoza - Napadom JNA i paravojnih srpskih postrojbi počela bitka za Vukovar.
- 25. kolovoza - Bjelorusija je proglasila neovisnost od SSSR-a.
- 29. kolovoza - U Beogradu su članice Bedema ljubavi tražile puštanje Hrvata i ostalih ne-Srba iz JNA.
[uredi] Rujan
- 2. rujna - SAD priznale neovisnost Baltičkih republika.
- 3. rujna - Oko 3 000 pripadnica Bedeme ljubavi prosvjedovalo je u Bruxellesu tražeći puštanje hrvatskih mladića iz JNA, te mir i pomoć Hrvatskoj.
- 3. rujna - Masovni velikosrpski zločin nad Hrvatima: pokolj u Graboštanima,
Stublju i Majuru.
- 3. rujna - Masovni velikosrpski zločin nad Hrvatima: pokolj u Četekovcu,
Balincima i Čojlugu.
- 6. rujna - SSSR priznao neovisnost baltičkih republika.
- 8. rujna - Makedonija proglasila neovisnost.
- 8. rujna - Masovni velikosrpski zločin nad Hrvatima: pokolj u Kusonjama.
- 9. rujna - Tadžikistan proglasio neovisnost od SSSR-a.
- 10. rujna - Vrhunac bitke za Gospić u Domovinskom ratu: jedva spriječen prodor velikosrpski prodor tenkovima u grad.
- 13. rujna - Velikosrbi zauzeli i minirali Maslenički most, čime se Karlobag skoro našao u potpunom okruženju.
- 16. rujna - Početak bitke za Šibenik i prva pobjeda Hrvatskih snaga u Domovinskom ratu, obaranje dvaju zrakopolova JRZ-a "Obadva, obadva, oba su pala!".
- 18. rujna - Mještani Sukošana i Debeljaka, hrvatski bojovnici i redarstvenici spriječili prodor velikosrpskog agresora iz pravca aerobaze Zemunik na Jadransku magistralu.
- 18. rujna - Masovni velikosrpski zločin nad Hrvatima: kod položaja oko nove bolnice u Petrinji masakrirani pripadnici ZNG.
- 21. rujna - Armenija proglasila neovisnost od SSSR-a.
- 21. rujna - Masovni velikosrpski zločin nad hrvatskim građanima: pokolj u Ivanovom Selu. Svi ubijeni su Česi.
- 21. rujna - osnovan Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske[2]
[uredi] Listopad
- 1. listopada - Početak Srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik.
- 4. listopada - Velikosrpske postrojbe spalile hrvatski zaselak Čorke. U tom razdoblju počinile su i pokolj u Čorcima listopada 1991..
- 8. listopada - Hrvatski sabor donosi Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Danas se taj dan slavi kao Dan neovisnosti u Hrvatskoj.
- 10. listopada - Pokolj u selu Čanku u Lici: četnici i pripadnici JNA pobili hrvatske civile.
- 13. listopada - Ratni zločin i etničko čišćenje u Širokoj Kuli kod Gospića. Maskirani lokalni pobunjeni Srbi mučki usmrtili 40 Hrvata.
- 28. listopada - Postrojbe TO pobunjenih hrvatskih Srba počinile pokolj nad hrvatskim civilima u Lipovači.
- 31. listopada - Početak prve napadne operacije Hrvatske vojske u Domovinskom ratu (Otkos 10), oslobađanje Bilogore i ceste Virovitica - Grubišno Polje - Kutina.
[uredi] Studeni
- 18. studenog - Srpske trupe okupirale su hrvatski grad Vukovar. Nakon 87 dana opsade i teških borbi, izolirane su hrvatske snage podlegle izrazito brojnijem i tehnološki opremljenijem neprijatelju. Unatoč uspjehu zauzeća grada, pobjeda se srbijanskom okupatoru pokazala Pirovom pobjedom. U danima koji slijede, velikosrbi su počinili najveće zločini protiv humanosti u Domovinskom ratu (Ovčara).
- 18. studenog - Velikosrbi počinili masakr u Škabrnji, ubivši 84 Hrvata.
- 18. studenog - Proglašena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
- 19. studenoga - Snage JNA počinile pokolj u Nadinu, ubivši 14 hrvatskih civila, spalivši i opljačkavši selo Nadin kod Benkovca.
- 28. studenog - Južna Osetija proglasila neovisnost od Gruzije.
[uredi] Prosinac
- 1. prosinca - Ukrajina na referendumu izglasala neovisnost od SSSR-a.
- 6. prosinca - Najžešći napad u opsadi Dubrovnika, granatirana i uža gradska jezgra.
- 6. prosinca - Oslobođen Lipik, prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu.
- 11. prosinca - Pripadnici paravojne postrojbe pobunjenih hrvatskih Srba, "šiltovi", pobili 15 hrvatskih civila u selu Gornjim Jamama kod Gline.
- 11. prosinca - Ukrajina priznala Hrvatsku. Bila je prva zemlja članica UN-a koja je to napravila.
- 16. prosinca - Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinile srpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata.
- 31. prosinca - Nakon proglašenja neovisnosti 15 republika Sovjetski savez formalno prestao postojati.
[uredi] Rođenja
[uredi] Siječanj - ožujak
- 19. siječnja - Darija Klišina, ruska atletičarka
- 10. veljače - Emma Roberts, američka glumica
[uredi] Travanj - lipanj
- 23. svibnja - Lena Meyer-Landrut, njemačka pjevačica
[uredi] Srpanj - rujan
- 15. srpnja - Derrick Favors, američki košarkaš
[uredi] Listopad - prosinac
- 22. listopada - Frano Pehar, hrvatski pjevač
[uredi] Smrti
[uredi] Siječanj - ožujak
- 4. siječnja - Zvonko Lepetić, hrvatski glumac (* 1928.)
- 26. veljače - Zvane Črnja, hrvatski književnik (* 1920.)
- 17. ožujka - Ana Roje, hrvatska balerina, pedagoginja i koreografkinja (* 1909.)
- 29. ožujka - Franjo Benzinger, hrvatski farmaceut (* 1899.)
[uredi] Travanj - lipanj
- 3. travnja - Graham Greene, engleski književnik (* 1904.)
- 4. travnja - Max Frisch, švicarski književnik (* 1911.)
- 14. svibnja - Aladár Gerevich, mađarski mačevalac, (* 1910.)
- 14. lipnja - Peggy Ashcroft, britanska glumica (* 1907.)
[uredi] Srpanj - rujan
- 10. kolovoza - Gordan Lederer, hrvatski fotograf i snimatelj (* 1958.)
- 3. rujna - Frank Capra, američki filmski redatelj (* 1897.)
- 5. rujna - Željko Sabol, hrvatski književnik (* 1941.)
- 24. rujna - Theodor Seuss Geisel, američki pisac i crtač stripa (* 1904.)
[uredi] Listopad - prosinac
- 16. listopada - Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent (* 1906.)
- 22. listopada - Jozo Martinčević, hrvatski glumac (* 1900.)
- 4. studenog - Siniša Glavašević, hrvatski književnik i novinar (* 1960.)
- 9. studenog - Yves Montand, francuski šansonijer i glumac (* 1921.)
- 20. studenog - Anton Stipančić, hrvatski stolnotenisač (* 1949.)
- 23. studenog - Klaus Kinski, njemački glumac (* 1926.)
- 24. studenog - Freddie Mercury, britanski pjevač (Queen), (* 1946.)
- 24. studenog - Eric Carr, američki bubnjar (Kiss) (* 1950.)
- 29. studenog - Franjo Majetić, hrvatski glumac (* 1923.)
- 6. prosinca - Pavo Urban, hrvatski branitelj i fotograf (* 1968.)
- 10. prosinca - Karlo Metikoš, hrvatski pjevač (* 1940.)
[uredi] Nobelova nagrada za 1991. godinu
- Fizika: Pierre-Gilles de Gennes
- Kemija: Richard Robert Ernst
- Fiziologija i medicina: Erwin Neher i Bert Sakmann
- Književnost: Nadine Gordimer
- Mir: Aung San Suu Kyi
- Ekonomija: Ronald Coase
[uredi] Izvori
- ↑ Dragovoljac.com Na današnji dan u Domovinskom ratu - 31. ožujka
- ↑ Leon Rizmaul: Vremeplov. Osnovan Glavni stožer Hrvatske vojske. 21. rujna 1773., Hrvatski vojnik, broj 154, rujan 2007.
[uredi] Vanjske poveznice
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1991. |