Raša (općina)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Raša
Raša (grb).gif
Raša na karti Hrvatska
Raša
Raša
Raša na karti Hrvatske
Koordinate: 45°05′N 14°05′E / 45.08°N 14.08°E / 45.08; 14.08
Županija Istarska
Načelnik općine Josip Knapić IDS
Naselja u sastavu općine Barbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići
Površina 80 km2
Stanovništvo (2001.) 3.183
Poštanski broj 52223 Raša

Raša (čakavski Aršija[1]) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine je 23 naselja (stanje 2006), to su: Barbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari i Viškovići.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina Raša ima prema popisu iz 2011. godine 3.183 stanovnika, od kojih 1.444 u gradu Raša.

U stanovništvu ima četrdesetak Talijana (ispod dva posto; još desetak ljudi navodi kao materinji jezik talijanski), te 365 Bošnjaka: ta najznačajnija nacionalna manjina sudjeluje u stanovništvu sa 11,45 posto. 59,72 posto stanovništva su etnički Hrvati, a 17,59 posto je umjesto nacionalne izrazilo regionalnu pripadnost.

Povijest[uredi VE | uredi]

Centralno naselje u Općini Raša je sagrađeno kao izniman arhitektonski projekt studija Pulitzer iz Trsta (arhitekti Ceppi, Finali, Pulitzer, te Lah i Kosovel), te je svečano otvoren 4. studenog 1937. godine kao izraz velike brige talijanskog režima za radništvo (rudare u obližnjim rudnicima ugljena), napredak talijanske industrije i za ekonomski boljitak Istre kao svoje najistočnije pokrajine. Podizanje grada u ranije močvarnom području bilo je moguće zahvaljujući isušivanju područja uz rijeku Rašu; projekt melioracije je počeo 1928. godine.

Gradić sagrađen za dvije do tri tisuće stanovnika - koji je uspješno sagrađen u svega 547 dana - bio je opremljen cjelokupnom infastrukturom: školama, vrtićem bolnicom, poštom, kinom, sportskim sadržajima, općinskom zgradom, policijskom stanicom i hotelom. U mjestu je bila sagrađena i oveća crkva posvećena sv. Barbari, zaštitnici rudara. Grad je imao kanalizacijsku i vodovodnu mrežu, te gradsku rasvjetu, a prometnice su bile asfaltirane.

Kuće za radnike imaju po četiri dvosobna stana, svaki s odvojenim ulazom i dijelom vrta. Arhitekti iz ureda Pulitzer su projektirali peći na ugljen koje su omogućavale grijanje cjelokupnog prostora stana. Radnički dio grada je središnjim gradskim trgom odvojen (ili spojen) od službeničkog dijela u kojem su stanovi komforniji, a topla voda - uključivo za centralno grijanje - je dolazila iz gradske toplane, na koju su bile priključene i sve javne zgrade.

Taj projekt fašističkog režima je odmah 1937. godine podignut na razinu općine.

Nakon II. svjetskog rata većina rudara - Talijana iz raznih dijelova Italije - napustila je Rašu, te je naglo opadanje radne snage nekoliko godina nadoknađivano prisilnim (makar i plaćenim) radom seljaka iz raznih dijelova Istre, koje su vlasti mobilizirale na "radnu obvezu" čak i usred sezone poljskih radova. U narednom razdoblju je u Rašu doseljeno mnogo radnika iz Bosne.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Raši se do 1966. godine odvijala intenzivna rudarska djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je 1785. godine. Godine 1942. u tadašnjim Istarskim ugljenokopima dosegnuta je najveća proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.

Današnji najznatniji gospodarski objekt je tvornica cementa u mjestu Koromačno. Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Turistički sektor čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih ugostiteljskih objekata.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Na trgu Gustava Pulitzera u Raši nalazi se crkva sv. Barbare. G. Pulizter je projektirao vrlo elegantnu crkvu minimalističkih linija, sagrađenu u obliku prevrnutih rudarskih kolica, sa zvonikom koji asocira na rudarsku svjetilju. Trg upotpunjuje fontana.

Rudnička postrojenja u Raši su sačuvana, makar su zatvorena još od 1966. godine.

U Bobrinama kod Skitače nalazi se skupina od 4 tumula (suhozidnog obitavališta) iz brončanog doba, smještena je na istoimenoj uzvisini. Veći tumul visine je oko 3 m i promjera oko 20 m, dok su 3 manja tumula visine oko 1 m i promjera oko 4 m.

U ruralnim naseljima općine Raša ima više baroknih crkava, a uz selo Brovinje nalazi se gotička crkvica posvećena Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja; crkvica je sazidana od tesanog kamena u 14. stoljeću, a unutrašnjost je oslikana freskama iz 15. stoljeća. Iz tog je razdoblja i crkvica u šumarcima Prodola kod sela Skitača.

Vrlo razvedena obala uključuje estuarij rijeke Raše, te kamenite rtove i šljunčane plaže; koje su u znatnom broju lako dostupne turistima - kako onima koji dolaze automobilom, tako i jahtašima.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK "Cement" Koromačno
  • NK "Raša"
  • STK "Brovinje"
  • DŠM "Koromačno"
  • DŠM "Galeb"
  • BK "Raša"

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Raša (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.