Rovinj
|
|
|
|---|---|
|
Grb Rovinja |
|
| Rovinj | |
| Država | |
| Županija | |
| Površina | |
| - ukupna | 79 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 14.234 stan. |
| Gradonačelnik | Giovanni Sponza - IDS |
| Gradska naselja | Rovinj, Rovinjsko Selo |
| Poštanski broj | 52210 |
| Pozivni broj | +385 052 |
| Autooznaka | PU |
| Službena stranica | www.rovinj.hr |
| Zemljovid | |
|
Rovinj na zemljovidu Hrvatske
|
|
Rovinj (tal. Rovigno) je grad u Hrvatskoj. Nalazi se na zapadnoj obali Istre. Skupa s Porečom je najjači turistički centar Istre, te jedan od najjačih na Jadranu. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.
Gradska naselja [uredi]
Grad Rovinj ima svega 2 naselja (stanje 2006.), to su: Rovinj – Rovigno i Rovinjsko Selo - Villa di Rovigno.
Zemljopis [uredi]
Grad Rovinj nalazi se na 45° 04' geografske širine i 13° 38' geografske dužine. Rovinjska regija ili rovinjština iznosi 80 km².
'Klima Rovinja je mediteranska. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Vegetacija je suptropska. Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%.
Rovinj se nalazi u području Crvene Istre, odnosno crvenog tla (crljenice). U rovinjskom arhipelagu nalaze se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći. Na sjeveru rovinjštine, Rovinj graniči s općinom Vrsar s kojim dijeli zaljev Limski kanal, a na jugu s općinom Bale.
Stanovništvo [uredi]
Popis 2001. [uredi]
Rovinj ima 14.234 stanovnika, Hrvati čine većinu stanovništva (66%), ima 1628 pripadnika talijanske nacionalne zajednice (11,5%). Na području grada Rovinja žive i manjine Srba 3,5%, Albanaca 2,4% Bošnjaka 1,8%. Srbi su jedna od brojnijih manjina u Rovinju. Prema analizi SDSS-a, u Rovinju ih je 10% prema broju osoba sposobnih za glasovanje [1], što je rezultiralo i osnivanjem 76. ogranka Samostalne demokratske srpske stranke u Rovinju u ožujku 2009. i kandidiranjem na lokalnim izborima 2009.
Većina rovinjskog stanovništva živi u samom gradu Rovinju, međutim valja izdvojiti i naselja Cocaletto i Rovinjsko Selo koji su dio Rovinja, ali nisu njime izravno spojeni. S odprilike 800 žitelja Rovinjsko Selo je ujedno i jedno od najvećih sela u Istri.
Popis 1991. [uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Rovinj
Administracija i politika [uredi]
U Rovinju je na vlasti Istarski demokratski sabor na čelu s gradonačelnikom Giovanniem Sponzom. Gradsko vijeće grada Rovinja-Rovigno čine 19 vijećnika-trenutno 15 IDS-a, 2 nezavisne liste, 1 SDP-a i 1 vijećnik HDZ-a.
Povijest [uredi]
Prvo pominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.
Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Vizigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.
Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).
Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Langobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.
Od 10. do 12, stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status (sa skupštinom građana i Velikim vijećem). Dolaskom pod Veneciju (1283.) gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje. Izložen čestim napadima s mora; 1597. napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka. U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijeni pomorski grad. Poslije pada Venecije (1797.) građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske (1797.-1805.) i francuske administracije (1805.-1813.). Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća luka na zapadnoj obali Istre. Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska, a 1920 Rapallskim ugovorom pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju Furlanija-Julijska krajina. Nakon kapitulacije Italije 1943., Rovinj se pridružio ustanku Hrvata u Istri da bi definitivno 1947 pripao Jugoslaviji.
Gospodarstvo [uredi]
Gospodarstvo Rovinja je dosta snažno. Turizam i industrija čine najveće izvore prihoda grada Rovinja. Od industrije važno je napomenuti Tvornicu duhana Rovinj te Istragrafiku, koje su preselile pogone u Kanfanar, Mirnu (tvornicu ribljih konzervi) te ostale manje tvornice kao Obrada-metaloprerađivačka tvornica te tvornica bezalkoholnih pića. Proračun grada Rovinja je godinama u povećanju trenutno iznosi oko 130 milijuna kuna.
Turizam [uredi]
Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, Poreč i Rovinj su po broju ostvarenih noćenja, vodeće turističke destinacije. Udio Rovinja u ukupnom broju noćenja Istarske županije u 2005 godini iznosi 14,2%, a Poreča 14,4%. Najbrojniji gosti grada Rovinja su Nijemci, Talijani, Austrijanci i Nizozemci. Na području grada Rovinja nalazi se 10 hotela, od kojih je hotel Eden najveći i niz godina proglašavan kao najbolji hotel sa 4* u Hrvatskoj. U 2009. godini Rovinj dobiva prvi hotel s 5 zvjezdica, hotel Monte Mulini. Od hotela se još izdvajaju Hotel Istra sa prestižnim wellnes centrom Otok, hotel Park i hotel Adriatic u samom središtu Rovinja. Također na području grada nalazi se nekoliko kampova (Veštar, Amarin, Polari, Valalta), hotelska naselja i hotelsko - apartmanska naselja (Villas Rubin, Amarin) te hotel i kamp Valdaliso. Najveći kamp u Rovinju je Valalta tip naturističkog naselja, koji je ujedno i među najvećim i najboljim u Hrvatskoj.
Spomenici kulture i znamenitosti grada [uredi]
Crkva sv. Eufemije [uredi]
Podrobniji članak o temi: Crkva sv. Eufemije u Rovinju
Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale čudesno doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest,naime zvonik se gradio od 1654. do 1680. po uzoru na onaj na mletačkom Trgu Svetog Marka. Gradio se po projektu arhitekta Manoploa, a na njegovu je vrhu postavljen 1758.bakreni kip svete Eufemije,djelo braće Vincenza i Bista Vollanija. Da bi se sagradila crkva tako velikih dimenzija na platou iznad starog grada, trebalo je porušiti kasnoantičku crkvu svetoga Jurja te još druge dvije-svete Uršule i svetog Mihovila. Velika barokna, trobrodna i troapsidalna crkva svete Eufemije građena je od 1728. do 1736. prema nacrtima mletačkog arhitekta Giovannija Dozzija. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.
Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.
Muzeji, galerije, kulturne i znanstvene ustanove [uredi]
- Zavičajni muzej grada Rovinja
- Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche - Rovigno
- Gradska knjižnica i čitaonica "Matija Vlačić Ilirik"
- Eko muzej "Kuća o batani" / "Casa della batana"
- Kazalište "Gandusio"
- Muzej obitelji Hütterott
- Centar za istraživanje mora Institut "Ruđer Bošković"
- Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Dr. Martin Horvat"
- Veterinarska ambulanta Rovinj
Nagrade i priznanja [uredi]
- Šampion turizma
- Plavi cvijet
- Povelja suživota Makedonskog kulturnog foruma iz Pule, 2009.
Umjetničko blago Rovinja [uredi]
Poznate osobe [uredi]
| Ovaj članak ima previše wikipoveznica ili su neodgovarajuće. Članak treba ispraviti uklanjanjem neodgovarajućih wikipoveznica. |
Predstavici javnoga života
- Matteo Campitelli - gradonačelnik
- Georg von Hütterott - poduzetnik
Književnici
- Giusto Curto - pjesnik
- Ligio Zanini - pjesnik
- Boris Biletić - pjesnik, esejist i književni kritičar
- Mirko Kovač - književnik
- Edo Budiša - književnik
Likovni umjetnici
- Luigi Caenazzo - prvi rovinjski i prvi istarski fotograf
- Antonio Macchi - slikar
- Bruno Mascarelli - slikar
- Marčelo Brajnović - slikar
- Virgilio Giuricin - fotograf
- Egidio Budicin - slikar
Znanstvenici
- Lujo V. Adamović - botaničar
- Bernardo Benussi - povjesničar
- prim.dr. Martin Horvat - ortoped i kirurg
- Giovanni Radossi - povjesničar
- Antonio Miculian - povjesničar
- Marino Budicin - povjesničar
Skladatelji
- Francesco Spongia - Usper - skladatelj
- Carlo Fabretto - skladatelj
- Jerko Gržinčić - skladatelj i pedagog
- Massimo Brajković - skladatelj i sveučulišni profesor
Estradni umjetnici i glazbeni sastavi
- Antonio Gandusio - filmski i kazališni glumac
- Liliana Budicin Manestar - sopranistica
- Tony Cetinski - glazbenik i pjevač
- Vlado Benussi - pjevač, kantautor, zborovođa
- “Biba, Vlado & Ricky”
- Mirko Cetinski - glazbenik i pjevač
- Riccardo Bosazzi “Ricky” - pjevač, kantautor
- Batana - folk sastav
- Sergio Preden “Gato” - pjevač
- Davor Terzić - kantautor
Glazbenici
- Erinna Sivilotti Urbani - pijanistica i glazbena pedagoginja
- Aleksandra Santin Golojka - pijanistica i glazbena pedagoginja
- Ennio Clari - pijanist
- Orijana Vozila - sopranistica
Sportaši
- Silvano Abbá - brončana medalja u modernom pentatolonu na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu
Ostali
- Elena Šuran - prva Miss Hrvatske (1992.)
- Vinka Cetinski - doministrica za turizam Vlade RH
- msgr. Ivan Milovan - rovinjskli župni vikar (1965. - 1967) i župnik (1981. - 1998.) biskup purečko-pulski
Odgoj i obrazovanje [uredi]
Dječji Vrtići i Jaslice:
- Naridola (Talijanski vrtić)
- Neven
Na području grada Rovinja nalaze se tri osnovne i tri srednje škole.
- OŠ Jurja Dobrile
- OŠ Vladimira Nazora
- TOŠ "Bernardo Benussi" (talijanska osnovna škola)
- SŠ Zvane Črnje
- SŠ Eugena Kumičića (www.cel.hr/ssek)
- SŠ "Talijanska Srednja škola"
Šport [uredi]
Ostalo [uredi]
Bratimljeni gradovi [uredi]
Izvori [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
- Službene stranice grada Rovinja
- Virtualni turistički vodič grada Rovinja
- Mapa Rovinja
- Muzej grada Rovinja
- Turistički vodič grada Rovinja
- Kuća o Batani - Casa della Batana
|
|||||||