Rovinj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rovinj
Rovinj (grb).gif
Grb Rovinja
Rovinj
Rovinj
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Istarske županije.svg Istarska
Površina
 - ukupna 79 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 14.234 stan.
Gradonačelnik Giovanni Sponza - IDS
Gradska naselja Rovinj, Rovinjsko Selo
Poštanski broj 52210
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU
Službena stranica www.rovinj.hr
Zemljovid
Rovinj na karti Hrvatska
Rovinj
Rovinj
Rovinj na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°05′N 13°38′E / 45.09°N 13.64°E / 45.09; 13.64

Rovinj (tal. Rovigno) je grad u Hrvatskoj. Nalazi se na zapadnoj obali Istre. Skupa s Porečom je najjači turistički centar Istre, te jedan od najjačih na Jadranu. Područje grada Rovinja graniči s općinama Bale, Kanfanar, Sv. Lovreč i Vrsar.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Rovinj ima svega 2 naselja (stanje 2006.), a to su: Rovinj (tal. Rovigno) i Rovinjsko Selo (tal. Villa di Rovigno).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Rovinj nalazi se na 45° 04' geografske širine i 13° 38' geografske dužine. Rovinjska regija ili rovinjština iznosi 80 km².

Klima Rovinja je mediteranska. Srednja godišnja temperatura iznosi 16°C. Prosječna temperatura siječnja je 4,8°C a srpnja 22,3°C. Vegetacija je suptropska. Godišnje padne 940 mm kiše a godišnji prosjek vlage iznosi 72%.

Rovinj se nalazi u području Crvene Istre, odnosno crvenog tla (crljenice). U rovinjskom arhipelagu nalaze se 22 otoka ili otočića od kojih su Sv. Andrija i Sv. Katarina najveći. Na sjeveru rovinjštine, Rovinj graniči s općinom Vrsar s kojim dijeli zaljev Limski kanal, a na jugu s općinom Bale.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Rovinj, pogled sa zvonika sv. Eufemije.

Rovinj ima 14.234 stanovnika, Hrvati čine većinu stanovništva (66%), ima 1628 pripadnika talijanske nacionalne zajednice (11,5%). Na području grada Rovinja žive i manjine Srba 3,5%, Albanaca 2,4% Bošnjaka 1,8%. Srbi su jedna od brojnijih manjina u Rovinju. Prema analizi SDSS-a, u Rovinju ih je 10% prema broju osoba sposobnih za glasovanje [1], što je rezultiralo i osnivanjem 76. ogranka Samostalne demokratske srpske stranke u Rovinju u ožujku 2009. i kandidiranjem na lokalnim izborima 2009.

Većina rovinjskog stanovništva živi u samom gradu Rovinju, međutim valja izdvojiti i naselja Cocaletto i Rovinjsko Selo koji su dio Rovinja, ali nisu njime izravno spojeni. S otprilike 800 žitelja Rovinjsko Selo je ujedno i jedno od najvećih sela u Istri.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Rovinj

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

U Rovinju je na vlasti Istarski demokratski sabor na čelu s gradonačelnikom Giovanniem Sponzom. Gradsko vijeće grada Rovinja-Rovigno čine 19 vijećnika-trenutno 15 IDS-a, 2 nezavisne liste, 1 SDP-a i 1 vijećnik HDZ-a.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvo spominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII. st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V. st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V. st. Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

Nakon mirne vladavine Rimskog carstva, a pred navalama Vizigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem, a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Langobarda, a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804. g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.

Od 10. do 12, stoljeća s uspjehom se odupirao pritisku Venecije i stekao autonomni status (sa skupštinom građana i Velikim vijećem). Dolaskom pod Veneciju (1283.) gradska samouprava izgubila je svoje demokratsko obilježje. Izložen čestim napadima s mora; 1597. napalo ga je i opljačkalo 17 uskočkih brodova s oko 500 uskoka. U 17. i 18. stoljeću Rovinj je razvijeni pomorski grad. Poslije pada Venecije (1797.) građani su sami preuzeli upravu grada i zadržali je za vrijeme austrijske (1797.-1805.) i francuske administracije (1805.-1813.). Sve do druge polovice 19. stoljeća Rovinj je bio najveća luka na zapadnoj obali Istre. Godine 1918. okupirala ga je talijanska vojska, a 1920 Rapallskim ugovorom pripao je Italiji i bio uključen u talijansku provinciju Furlanija-Julijska krajina. Nakon kapitulacije Italije 1943., Rovinj se pridružio ustanku Hrvata u Istri da bi definitivno 1947 pripao Jugoslaviji.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo Rovinja je dosta snažno. Turizam i industrija čine najveće izvore prihoda grada Rovinja. Od industrije važno je napomenuti Tvornicu duhana Rovinj te Istragrafiku, koje su preselile pogone u Kanfanar, Mirnu (tvornicu ribljih konzervi) te ostale manje tvornice kao Obrada-metaloprerađivačka tvornica te tvornica bezalkoholnih pića. Proračun grada Rovinja je godinama u povećanju trenutno iznosi oko 130 milijuna kuna.

Turizam[uredi VE | uredi]

Rovinj.

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, Poreč i Rovinj su po broju ostvarenih noćenja, vodeće turističke destinacije. Udio Rovinja u ukupnom broju noćenja Istarske županije u 2005 godini iznosi 14,2%, a Poreča 14,4%. Najbrojniji gosti grada Rovinja su Nijemci, Talijani, Austrijanci i Nizozemci. Na području grada Rovinja nalazi se 10 hotela, od kojih je hotel Eden najveći i niz godina proglašavan kao najbolji hotel sa 4* u Hrvatskoj. U 2009. godini Rovinj dobiva prvi hotel s 5 zvjezdica, hotel Monte Mulini. Od hotela se još izdvajaju Hotel Istra sa prestižnim wellnes centrom Otok, hotel Park i hotel Adriatic u samom središtu Rovinja. Također na području grada nalazi se nekoliko kampova (Veštar, Amarin, Polari, Valalta), hotelska naselja i hotelsko - apartmanska naselja (Villas Rubin, Amarin) te hotel i kamp Valdaliso. Najveći kamp u Rovinju je Valalta tip naturističkog naselja, koji je ujedno i među najvećim i najboljim u Hrvatskoj.

Spomenici kulture i znamenitosti grada[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Eufemije[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crkva sv. Eufemije u Rovinju

Gradski krajolik Rovinja u zoru.

Otkako je u ranu zoru 13. srpnja 800. godine do rovinjske obale čudesno doplovio mramorni sarkofag s tijelom svete Eufemije, Rovinj je postao nerazdjeljivo povezan s ovom mučenicom. I kao što je panorama Rovinja nezamisliva bez visokog vitkog zvonika njezine crkve, sa svetičinim kipom na vrhu koji kao da stražari visoko iznad gradskih krovova, uspona, stuba, borova i galebova, družeći se tek s oblacima i zvijezdama - tako je i njegova duga povijest,naime zvonik se gradio od 1654. do 1680. po uzoru na onaj na mletačkom Trgu Svetog Marka. Gradio se po projektu arhitekta Manoploa, a na njegovu je vrhu postavljen 1758.bakreni kip svete Eufemije,djelo braće Vincenza i Bista Vollanija. Da bi se sagradila crkva tako velikih dimenzija na platou iznad starog grada, trebalo je porušiti kasnoantičku crkvu svetoga Jurja te još druge dvije-svete Uršule i svetog Mihovila. Velika barokna, trobrodna i troapsidalna crkva svete Eufemije građena je od 1728. do 1736. prema nacrtima mletačkog arhitekta Giovannija Dozzija. Nebrojeno mnoštvo ljudi, upravo rijeke hodočasnika stoljećima su se iz cijele Istre slijevale osobito na svetičin blagdan (16. rujna) u njezinu crkvu, pred sarkofag u kojem se čuva tijelo svete djevice.

Pred tim se sarkofagom zavjetovalo i izvršavalo zavjete, molilo i zahvaljivalo, kajalo i palilo svijeće, u zanosu iskrene pučke vjere koja je u najvećoj mjeri i sačuvala ovaj narod na njegovim križnim putovima, škrtoj crvenici i povijesnim vjetrometinama.

Muzeji, galerije, kulturne i znanstvene ustanove[uredi VE | uredi]

Noćni odraz gradskog krajolika Rovinja.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Gradski krajolik Rovinja pri zalasku sunca.

Umjetničko blago Rovinja[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Predstavici javnoga života

Književnici

Likovni umjetnici

Znanstvenici

Skladatelji

Estradni umjetnici i glazbeni sastavi

Glazbenici

Sportaši

  • Silvano Abbá - brončana medalja u modernom pentatolonu na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu

Ostali

Odgoj i obrazovanje[uredi VE | uredi]

Dječji Vrtići i Jaslice:

  • Naridola (Talijanski vrtić)
  • Neven

Na području grada Rovinja nalaze se tri osnovne i tri srednje škole.

  • OŠ Jurja Dobrile
  • OŠ Vladimira Nazora
  • TOŠ "Bernardo Benussi" (talijanska osnovna škola)
  • SŠ Zvane Črnje
  • SŠ Eugena Kumičića (www.cel.hr/ssek)
  • SŠ "Talijanska Srednja škola"

Šport[uredi VE | uredi]

U travnju 2014. prvi put u povijesti Hrvatska je ugostila Red Bull Air Race Svjetsko prvenstvo. Više od 50 tisuća posjetitelja gledalo je manevre 12 najboljih svjetskih pilota. Na utrci je srušeno rekordnih šest zračnih vrata što je pokazalo da je rovinjska staza najzahtjevnija staza koja je ikad postavljena. Pobijedio je Austrijanac Hannes Arch, drugi Paul Bonhomme, a treći Yoshihide Muroya.

Ostalo[uredi VE | uredi]

Bratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. SDSS U Rovinju osnovan 76.-i ogranak SDSS-a]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rovinj