Sekstant
 Ovo je glavno značenje pojma Sekstant. Za druga značenja, pogledajte Sekstant (razdvojba). |
Sekstant je instrument za mjerenje kuta između Sunca ili neke zvijezde i točke na horizontu. Prvenstveno se koristi u navigaciji za određivanje pozicije, ali može služiti i za mjerenje kutova između bilo koja dva objekta. Ime potiče od latinske riječi za jednu šestinu (1/6) - sextāns, jer skala sekstanta ima duljinu od jedne šestine kruga - 60 stupnjeva. Njime se u stvari mogu mjeriti kutovi do 120 stupnjeva.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Sir Isaac Newton (1643-1727.) izumio je princip rada navigacijskog instrumenta s dvostrukom refleksijom zrake i izradio skice oktanta, koji su međutim ostali neobjavljeni do 1742. Dvojica znanstvenika su nezavisno i skoro istovrijemeno (oko 1730.) radili na izradi oktanta: engleski matematičar John Hadley i amerikanac Thomas Godfrey. Oktanti su zamijenili do tada korištene instrumente. Međutim, ispostavilo se da maksimalni kut od 90° koji oktant može mjeriti nije dovoljan, pa se pojavio instrument s većom skalom - sekstant. Prvi sekstant s kutom od 120° napravio je John Bird 1757.
Primjena [uredi]
Sekstant se prvenstveno koristi kao navigacijski instrument za određivanje geografskih koordinata promatrača mjerenjem kutne visine različitih nebeskih tijela (Sunca i nekih zvijezda) u datom trenutku (astronomska navigacija).
U prošlosti bio je široko korišten u pomorstvu, ali je s pojavom modernijih sustava navigacije (npr. satelitska navigacija) dobio ulogu pričuvnog instrumenta, koji ne treba električnu struju.
Vidi još [uredi]
Izvori [uredi]
- "Vojna enciklopedija", drugo izdanje, knjiga 8, strana 498. Vojnoizdavački zavod Beograd, 1974.
- "Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 9, str. 669, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2007. ISBN 978-953-6036-39-4
