Selnica
Ovo je glavno značenje pojma Selnica. Za druga značenja pogledajte Selnica (razdvojba).| Selnica | |
|---|---|
.gif) grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Međimurska |
| Načelnik | Ervin Vičević |
| Naselja | 10 naselja, vidi Općinska naselja |
| Površina[1] | 24,9 km2 |
| Površina središta | 5,5 km2 |
| Koordinate | 46°29′38″N 16°23′35″E / 46.494°N 16.393°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 2 636 |
| – gustoća | 106 st./km2 |
| Urbano | 949 |
| – gustoća | 479 st./km2 |
| Poštanski broj | 40314 Selnica |
  Selnica Selnica na zemljovidu Hrvatske | |
Selnica (mađarski: Szelence) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Općini Selnica pripada 10 naselja (stanje 2006.), to su: Bukovec, Donji Koncovčak, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Merhatovec, Plešivica, Praporčan, Selnica, Zaveščak i Zebanec Selo.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Selnica nalazi se u sjevernom dijelu Međimurske županije, smješten na brežuljkastom dijelu, za kojeg je karakteristična raštrkanost naselja. Površina Općine iznosi 25,01 km2. Graniči s općinama Štrigova na zapadu, Sveti Martin na Muri na sjeverozapadu, Sveti Juraj na Bregu na jugu, dok s područjem grada Mursko Središće graniči na sjeveru i istoku.
Općini upravno pripada deset naselja: Selnica, Donji Koncovčak, Zebanec Selo, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Bukovec, Zaveščak, Praporčan, Merhatovec i Plešivica. Neka od tih naselja nalaze se na brežuljkastom području i vrlo su raštrkana, pa se upravo iz tih razloga javlja problem prometne nepovezanosti, odnosno prometne izolacije tih naselja. Prometna povezanost s ostalim mjestima u okolici danas je dobra.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2001. Općina ima 3442 stanovnika.
(...od toga ..)
- Selnica -1206 stanovnika
- Bukovec -181 stanovnika
- Donji Koncovčak -308 stanovnika
- Donji Zebanec -190 stanovnika
- Gornji Zebanec -234 stanovnika
- Merhatovec -160 stanovnika
- Plešivica -118 stanovnika
- Praporčan -187 stanovnika
- Zaveščak -293 stanovnika
- Zebanec Selo -665 stanovnika
| broj stanovnika | 1529 | 1534 | 1808 | 2048 | 2412 | 2634 | 2572 | 3136 | 3652 | 3784 | 3527 | 3664 | 3413 | 3322 | 3442 | 2991 | 2636 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 277 | 309 | 1003 | 1150 | 525 | 517 | 528 | 695 | 905 | 970 | 917 | 965 | 959 | 1059 | 1106 | 1076 | 949 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općinsko vijeće sastoji se od trinaest članova. Predsjednik Općinskog vijeća je Dragutin Debelec (HDZ).
Općinsko poglavarstvo na čelu s predsjednikom Poglavarstva i načelnikom općine Anđelkom Kovačićem (HSLS) ima pet članova.
Na području Općine djeluje sedam mjesnih odbora: Selnica, Donji Koncovčak, Zebanec, Bukovec, Zaveščak, Praporčan i Merhatovec. Administrativno središte Općine je naselje Selnica.
Dan općine obilježava se 25. travnja.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ime naselja Selnica prvi se puta izrijekom spominje u popisu župa iz 1334. Mjesto je bilo sjedište župe Sv. Marka.
Dolaskom Zrinskih u Međimurje i prelaskom na protestantizam, u Selnici su bili luterani, dok je znatno više katolika bilo u okolnim selima koja su pripadala župi. Godine 1857. izvršen je popis stanovništva: po vjeri su svi stanovnici bili rimokatolici, a selo je i dalje bilo sjedište župe Sv. Marka.
Razvoj ovog kraja počinje krajem 19. stoljeća kada se na području današnje Općine počinje u otvorenim kopovima eksploatirati ugljen. Otprilike u istom razdoblju pronađena je i nafta, koja se počela eksploatirati, što je omogućilo do zapošljavanje ljudi i razvoj ovoga kraja. Selničko je naftno polje jedno od najstarijih u svijetu. Transport nafte vršio se u prvo vrijeme cisternama s konjskom zapregom, da bi od 1901. do 1904. bio izgrađen prvi naftovod dužine 4 km, od Selnice do željezničkog kolodvora u Murskom Središću. Proizvodnja nafte u Selnici trajala je sve do 1952. godine.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i uslužnim obrtom. Ima 20 većih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom, voćarstvom, povrtlarstvom i vinogradarstvom, te mnogo manjih poljoprivrednika kojima je to dopunska djelatnost.
Osnovana je i Gospodarska zona Selnica, koja još u projektnoj fazi. U zoni se planira obavljanje djelatnosti prerade drva i proizvodnje PVC stolarije.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Franjo Magdalenić hrvatski svećenik i prosvjetitelj, kanonik zagrebački
- Valentin Pozaić pomoćni biskup zagrebački
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Crkva Svetog Marka Evanđelista iz 1334. godine. Spomenik prvom nalazištu nafte u kontinentalnom dijelu Europe.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Djeca u općini pohađaju Osnovnu školu Selnica, te Područnu školu Zebanec. Škola na tom području postoji od početka 19. stoljeća.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Najstarije društvo u Selnici je Vatrogasno društvo koje je osnovano 1882. godine. Također djeluju i Kulturno-umjetničko društvo "Pikač", udruga "OAZA 98", te nekoliko drugih udruga.
Dana 25. rujna 1993. godine s radom je počeo Radio 105.[3]
Sport[uredi | uredi kôd]
Na području Općine postoji nekoliko nogometnih klubova: NK Mladost Selnica, NK Zebanec, NK Donji Koncovčak i NK Plavi 1975 Prekopa, ženski nogometni klub ŽNK Oaza Mladost, teniski klub, orijentacijski klub Međimurje.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Radio 105. Pristupljeno 11. svibnja 2023.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||