Čakovec
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Međimurska |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 30.455 stan. |
| Gradonačelnik | Branko Šalamon |
| Poštanski broj | 40000 |
| Karta | |
  Čakovec
Čakovec na karti Hrvatske
|
|
Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30.455 stanovnika (sam grad broji 15.790 stanovnika), prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya (njemački Tschakturn).
Sadržaj |
[uredi] Gradska naselja
Grad Čakovec sastoji se od 13 naselja (stanje 2006), to su: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec i Žiškovec.
[uredi] Promet
Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra. Čakovec je i dobro povezan županijskim cestama prema Prelogu, Podturnu, Murskom Središću, Štrigovi, Martinu na Muri, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.
[uredi] Povijest
U rimsko doba, kako Strabon zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Od 1350.-1397., Čakovec je u vlasništvu obitelji Lacković. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 15. ožujka 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Grof Juraj IV. Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodno trgovište. Taj se datum slavi kao Dan grada. Tijekom 18. stoljeće vlastelinstvo Međimurje je u posjedu obitelji austrijsko-češke obitelji Althan, koji borave u Čakovcu i značajno nadograđuju Stari grad. Godine 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi 'Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je sovjetska Crvena armija.
[uredi] Gospodarstvo
Čakovec je gospodarski, ekonomski, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi), metaloprerađivačkim pogonima, graditeljstvu i obrništvu. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec većinom grad poslijeratne arhitekture, dinamičan je, ima razvijenu industriju, mjesto je trgovine, obrazovanja unutar i suradnje između županija i država. Posljednjih godina izgrađeno je nekoliko trgovačkih centara.
[uredi] Arhitektura i znamenitosti
U središtu Čakovca smještena je tvrđava Stari grad, nekad i danas simbol grada. Vlasnici tvrđave bili su kroz dugi niz stoljeća i gospodari grada Čakovca te čitavog vlastelinstva Međimurje. Tvrđava je prvotno izgrađena u srednjem vijeku za obitelj Ernušt, a nakon toga višekratno pregrađivana za obitelj Zrinski, koji su ostavili i najznačajniji pečat za povijest i baštinu Čakovca. U doba obitelji Zrinskih je u 16. stoljeću središni dio utvrde preoblikovan u renesansnu palaču, oko koje je podignut sklop opekom građenih zidina. Zidine nisu nikad bile dovršene, a tijekom vremena su dijelom nadograđene, a dijelom porušene. Palača, zvana Novi dvor, doživjela je veliku obnovu oko 1743. za austrijsko-češku grofovsku obitelj Althan-Pignatelli, kada je poprimila današnji barokni izgled. Althanov dvorac, djelo arhitekta Antona Erharda Martinellija, smatra se jednim od najvećih i najznačajnijih baroknih spomenika u Hrvatskoj. Na zidinama je istodobno izgrađen barokni toranj, koji čini danas prepoznatljivu siluetu Čakovca. U Starom gradu danas je smješten Muzej Međimurja Čakovec.
Drugi važan povijesni spomenik Čakovca je franjevačka crkva i samostan na Franjevačkom trgu. Samostan je podignut na mjestu ranijeg drvenog samostana kojeg je osnovao Nikola Zrinski. Današnji je sagrađen postupno između 1702. i 1750. godine. Crkva sv. Nikole (1707.-1728.) u unutrašnjosti ima polikromirani barokni inventar, a izvana je krasi reprezentativno pročelje tzv. pavlinskog tipa, koje je ukrašeno kipovima svetaca. Zvonik potječe iz sredine 18. stoljeća (1753.-1757.) i također je u baroknom stilu.
Središte Čakovca čini Franjevački trg, Trg Republike te ulica koja ih spaja – Ulica kralja Tomislava. Na tom se prostoru nalazi niz kuća iz 18. i 19. stoljeća. Kasnobarokne kuće – kuća Gradiša iz 1816. godine (Kralja Tomislava 1), kuća Strahija (Kralja Tomislava 18), te još dvije građanske kuće (Kralja Tomislava 2 i 8), svoj današnji izgled dobile su krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U to je doba podignut i čitav niz lijepih jednokatnica i prizemnica u historicističkom stilu. Njaistaknutije zgrade tog vremena su Visoka učiteljska škola (1888.), te nova vijećnica iz 1900. godine (Trg Eugena Kvaternika 2), obje djela varaždinskog graditelja Valenta Morandinija. Također se ističe zelena zgrada Prve hrvatske štedionice (1919.), koja danas služi kao sjedište gradskog poglavarstva.
Najraskošnija od svih zgrada u središtu Čakovca je bivši Trgovački kasino, u stilu mađarske secesije, s pročeljem u kombiniranim ukrasima od opeke i žbuke. Ovo zdanje podignuo je 1903. godine arhitekt Ödön Horváth za potrebe Čakovečkog udruženja trgovaca. Zgrada je služila kao društveno okupljalište bogatog građanstva, a u njoj su se izvorno nalazile prostorije za kartanje, društvene igre, čitaonica i plesni salon. Od Drugoga svjetskog rata do danas zgrada je poznata kao sjedište sindikata.
U Svetojelenskoj ulici nalazi se i zanimljiva upravna zgrada bivšeg vlastelinstva grofa Feštetića. Radi se o historicističkoj zgradi građenoj u neoromaničkom stilu, koja je bila dijelom velikog pogona tvornice šećera. Tvornicu šećera držao je grof Feštetić u Starom gradu od 1855. do 1888. godine. Danas je ta zgrada dio čakovečke bolnice.
Od javne skulpture u Čakovcu nalazimo na Trgu Republike spomenik Nikoli Zrinskom, kvalitetan kiparski rad iz 1904. godine, koji se sastoji od postolja s bistom N. Zrinskog te stupa s orlom. U parku Starog grada nalazi se barokni kip sv. Jeronima, postavljen 1766. godine. Ovaj rad znamenitog štajerskog kipara Veita Königera, podignut je u doba obitelji Althan u 18. stoljeću, kada se vjerovalo da je Sveti Jeronim rođen u Međimurju.
U općini Šenkovec kraj Čakovca nalazi se kapela sv. Jelene, ostatak nekadašnjeg pavlinskog samostana. Prema predaji je poznati tunel čiji se ulazi vide u parku Starog grada vodio od dvorca Zrinskih do pavlinskog samostana u Šenkovcu.
[uredi] Kultura
Stara jezgra grada djelomično je očuvana i obnovljena. Lokalni Muzej Međimurja Čakovec u Starom gradu čuva 17.000 vrijednih predmeta. Čakovec, osim toga, ima knjižnicu i kazalište koji djeluju u sklopu kulturnog centra. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.
U Čakovcu izlaze tjednici Međimurske novine i Međimurje.
[uredi] Obrazovanje
U Čakovcu djeluje nekoliko škola: Ekonomska i trgovačka škola, Gimnazija, Tehnička, industrijska i obrtnička škola, Graditeljska škola, Gospodarska škola i Visoka učiteljska škola.
Osnovne škole su: I. osnovna škola Čakovec, II. osnovna škola Čakovec i III. osnovna škola Čakovec.
Osim navedenih škola, u Čakovcu djeluje i Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec.
[uredi] Sport
Sportsko-rekreacijski centar sastoji se od stadiona, kupališta otvorenog 1999. i sportske dvorane. Dvorana je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene.
U Čakovcu djeluju sljedeći klubovi:
- RK Perutnina Pipo IPC Čakovec
- Nogometni klub "Međimurje"
- Plivački klub "Čakovec"
- Plivački klub "Međimurje"
- Teniski klub "Franjo Punčec"
- Rukometni Klub "San Sport"
- Nogometni klub Čakovec
- Nogometni klub Sloga
- Košarkaški klub "Čakovec"
- Atletski klub "Međimurje"
[uredi] Udruge
- ŠAF - radionica animiranih filmova
- Klub Mladih Čakovec
- MIK - Međimurski informatički klub
- NEXUS - Plesni studio
- Moto klub "DRAGONS" Čakovec
[uredi] Poznate osobe
- Zvonimir Bartolić - književnik, kajkavolog, bivši dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu, predsjednik Matice hrvatske Čakovec, autor Triptiha Zriniana koja je 2005. godine na sajmu u Frankfurtu proglašena jednom od 100 najljepših knjiga na svijetu.
- Lidija Bajuk - glazbenica
- Fortunat Pintarić - glazbenik
- Lujo Bezeredi - kipar
- Dragutin Feletar - povjesničar, geograf i pisac
- Joža Horvat - avanturist i pisac
- Joža Požgaj - glazbeni pedagog
- Robert Jarni - bivši nogometaš
- Ladislav Kralj-Međimurec - umjetnik, akvarelist
- Ivan Novak - povjesničar i političar
- Stjepan Patkai - glazbenik
- Nikola Pavić - pjesnik
- Franjo Punčec - tenisač
- Josip Štolcer-Slavenski - skladatelj
- Nikola Zrinski Sigetski - državnik i vojskovođa
- Juraj Zrinski - političar, vojskovođa i mecena
- Nikola Zrinski Čakovečki - državnik, vojskovođa, pjesnik i filozof
- Petar Zrinski - državnik, vojskovođa i pjesnik
- Boris Leiner - glazbenik i kipar
- Filip Ude - gimnastičar
- Dražen Ladić - bivši nogometaš
[uredi] Izvori i literatura
- Anđela Horvat, Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju, Zagreb, 1956.
- Rudolf Horvat, Poviest Međimurja, Zagreb, 1944.
- Zrínyi Károly, Monografija grada Čakovca, Čakovec, 2005. (prijevod izdanja iz 1905.)
[uredi] Vanjske poveznice
