Sjeverna Osetija-Alanija
|
Республика Северная Осетия-Алания Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
 Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji |
|||||
| Glavni grad | Vladikavkaz | ||||
| Službeni jezici | ruski, osetski | ||||
| Politički status | republika | ||||
| Savezni okrug | Južni | ||||
| Gospodarska regija | Sjevernokavkaska | ||||
| predsjednik | Taimuraz Dzambekovič Mamsurov (Таймураз Мамсуров) |
||||
| Premijer-ministar (Премьер-министр) |
Alan Georgijevič Boradzov (Алан Георгиевич Борадзов) |
||||
| Zakonodavno tijelo | (32) | ||||
| Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти) |
Larisa Habicova (Лариса Хабицова) |
||||
| Površina | 85. po veličini | ||||
| - ukupno | 8.000 km² | ||||
| - % vode | zanemarivo % | ||||
| Stanovništvo | 68. po veličini | ||||
| - ukupno (2002.) | 710.275 | ||||
| - Gustoća | 88,8/km² | ||||
| Himna | - | ||||
| Vremenska zona |  Moskovsko vrijeme (UTC+3) |
||||
| Automobilska oznaka | 15 | ||||
Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.
Sadržaj |
Povijest[uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije
Zemljopis[uredi]
Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.
- Površina: 8.000 km²
- Granice:
- unutarnje: Kabardino-Balkarska (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Inguška (I/SI)
- međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
- Najviši vrh: Džimara, 4.780 m
- Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
- Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.
Rijeke[uredi]
Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:
Jezera[uredi]
Planine[uredi]
Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).
Prirodna bogatstva[uredi]
Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.
Klima[uredi]
Klima je umjereno kontinentalna.
- Prosječna siječanjska temperatura: -5°C
- Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
- Prosječna godišnja količina padalina: 400-700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju
Upravna podjela[uredi]
Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije
Stanovništvo[uredi]
Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.
U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.
Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.
Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:
- Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
- gradsko: 464.875 (65,5%)
- selsko: 245.400 (34,5%)
- muškaraca: 336.035 (47,3%)
- žena: 374.240 (52,7%)
- žena na 1000 muškaraca: 1.114
- Prosječna dob: 33,8 g.
- u gradu: 34,2 g.
- na selu: 32,9 g.
- muška: 30,4 g.
- ženska: 36,9 g.
- Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
- gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
- selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
- Prosječna očekivana životna dob: nema podataka
Vjera[uredi]
Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.
Najveći gradovi[uredi]
- Vladikavkaz 314.500
- Mozdok 41.800
- Beslan 35.600
- Alagir 20.500
- Ardon 17.000
Politika[uredi]
Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.
Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.
Kultura[uredi]
Postoji šest profesionalnih kazališta.
Znanost i prosvjeta[uredi]
Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:
- Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
- Sjevernokavkasko državno sveučilište
- Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
- Gorsko državno poljodjelsko sveučilište
Sve se nalaze u Vladikavkazu.
Gospodarstvo[uredi]
Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska] i prehrambena industrija (prerada hrane).
Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.
Promet[uredi]
Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.
Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.
Turizam[uredi]
Razno[uredi]
Vidi još[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
Opće[uredi]
- Službene stranice Predsjednika Republike.
- Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije.
- Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
- Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
- Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).
Prosvjeta[uredi]
- Sjevernoosetsko državno sveučilište.
- Sjevernoosetska državna medicinska akademija.
- Visoki institut za menedžment.
- Civilizacijski institut.
Masmediji[uredi]
- Elektronska inačica sjevernoosetskog dnevnika Severnaya Osetija.
- Info o Sjevernoj Osetiji - portal 15. regija(15y Region).
