Slovačke drvene crkve

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Drvene crkve na Slovačkim Karpatima

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Drvene crkve na Slovačkim Karpatima
Flag of Slovakia.svg Slovačka
Godina uvrštenja: 2008. (32. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1273 UNESCO
Položaj karpatskih drvenih crkava u Slovačkoj

Slovačke drvene crkve je naziv za drvene crkve na Slovačkim Karpatima, izgrađene od 16. do 18. stoljeća, koje su 2008. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer lokalne vjerske gradnje gdje se miješaju utjecaji Istoka i Zapada.

Crkve su svjedok razvoja arhitekture u vremenu njihova nastanka i prilagodbe tlocrta, vanjskih prostora i izgleda određenim zemljopisnim i kulturnim kontekstima; te su bogato ukrašene slikama na zidovima i svodovima, te drugim ukrasima koji ih čine još značajnijima.

Od osam zaštićenih crkvi, dvije su rimokatoličke (Hervartov, Tvrdošín), tri protestantske (Hronsek, Leštiny, Kežmarok) i tri grkokatoličke (Bodružal, Ruská Bystrá, Ladomirová), a zaštićen je i jedan zvonik u Hronseku.

Pored ovih zaštićenih crkvi u Slovačkoj ima još 50-tak koje se većinom nalaze na sjeveru i istočnom dijelu pokrajine Prešovský kraj.

Crkva sv. Nikole u Bodružalu
Artikularna evanđelistička crkva u Hronseku
Crkva sv. Franje u Hervatovu

Popis lokaliteta[uredi VE | uredi]

Slika Ime izgradnja Lokacija Koordinate Bilješke
Hervartov dreveny kostelik Slovakia 3834.JPG Crkva sv. Franje Asiškog 15. stoljeće Hervatov 49°09′N 21°07′E / 49.15°N 21.12°E / 49.15; 21.12 Rimokatolička drvena crkva s gotičkim odlikama iz druge polovice 15. stoljeća je najsarija drvena crkva u Slovačkoj. Pod joj je kameni, a rijetke slike su dodane 1665. godine i prikazuju Adama i Evu u raju i Sv. Jurja kako ubija Zmaja. Glavni oltar Djevice Marije, sv. Katarine i sv. Barbare je izrađen od 1460.-1470. i obnovljen je u 20. stoljeću.
Tvrdošín - kostol.jpg Crkva sv. Svetih 15.-17. st. Tvrdošín 49°12′05″N 19°19′48″E / 49.2013°N 19.3301°E / 49.2013; 19.3301 Crkva iz 15. st. koja je obnovljena u 17. s odlikama renesanse. Barokni oltar prikazuje Sve Svete s kraja 17. stoljeća, dok je ostatak izvornog gotičkog oltara sa sv. Petrom i sv. Ivanom Krstiteljem u muzeju u Budimpešti, još od 1918. godine. Slike na svodu prikazuju zvjezdano nebo, a u crkvi se nalaze i drugi vrijedni crkveni predmeti.
Drevený kostol Hronsek.JPG Artikularna evanđelistička crkva 1725.-26. Hronsek 48°23′N 19°05′E / 48.39°N 19.09°E / 48.39; 19.09 Nakon Kongresa u Sopronu 1681. godine, protestantima je dozvoljeno graditi tzv. artikularne crkve neobičnog izgleda, ali su morale biti izgrađene u godinu dana, bez metalnih dijelova i bez tornja (poput Crkvi mira u Šleskoj). Ckva je visoka 8 metara u obliku križa 23 x 18 metara. Kako ima mnoge neobične skandinavske odlike, vjeruje se da su graditelji bili iz Norveške ili Švedske. Crkva je mogla primiti 1100 vjernika kroz svoja petora vrata, a oltar je imao 6 retabla koje je izradio majstor Samuel Kialovič 1771. godine.
Artikularkirche Lestiny.jpg Artikularna evanđelistička crkva 1688. Leštiny 49°07′N 19°13′E / 49.11°N 19.21°E / 49.11; 19.21 Njenu izgradu naredio je Jób Zmeškal 1688. godine, a oslikana je prelijepim slikama u 17. i 18. stoljeću. Glavni oltar je iz 18. stoljeća i tu je između ostalih kršten i slovački pjesnik Pavol Országh Hviezdoslav.
Késmárk (83).jpg Artikularna evanđelistička crkva 1717. Kežmarok 49°04′48″N 20°15′13″E / 49.0801°N 20.2535°E / 49.0801; 20.2535 Ova crkva ima izniman interijer sa oslikanim zidovima i rezbarijama koje se smatraju najljepšima od svih 5 artikularnih crkava u Slovačkoj. Novac za njezinu izgradnju je sakupljan diljem Europe, od Švedske do Danske. Arhtekt je bio Juraj Müttermann iz Popradua, acrkva je svojom duljinom od 34.68 i širinom od 30.31 m, te sa 6 bočnih korova, mogla primiti preko 1500 vjernika; najviše od svih drvenih crkava. Slike na svodu su započete 1717. godine, ali su završene tek desetljećima kasnije. One prikazuju plavo Nebo s 12 apostola, 4 evanđelista i Sveto Trojstvo iznad oltara. Ján Lerch je izrezbario oltar od 1718.-28., a orgulje Vavrinec Čajkovský od 1717.-20. koje je proširio Martin Korabinský 1729. godine.
Church of Saint Nicholas Bodruzal.jpg Crkva sv. Nikole 1658. Bodružal 49°12′40″N 21°25′26″E / 49.211°N 21.424°E / 49.211; 21.424 Grkokatolička crkva se sastoji iz tri četvrtasta dijela spojena po osi istok-zapad, s tri tornja (od kojih najveći ima zvona) nadsvođena lukovastim kupolama i željeznim križevima na vrhu. Crkva narodnog baroka je okružena grobljem i ima zvonik iz 19. stoljeća. U crkvi su sačevane neke zidne slike i ikonostas s ikonama iz 18. stoljeća. Donacijama američke fundacije obnovljen joj je oltar 199o-ih, te cijela crkva 2004. godine. Od 1968. do 1990-ih u crkvi su se održavale i pravoslavne mise.
Cerkov Prenesenia ostatkov svateho Mikulasa Ruska Bystra okres Snina.jpg Crkva sv. Nikole 18. stoljeće Ruská Bystrá 48°31′N 22°11′E / 48.51°N 22.18°E / 48.51; 22.18 Crkva s početka 18. stoljeća ima samo dva tornja, veliki zapadni iznad ulaza i mali istočni iznad oltara. Njen gotovo savršeni geometrijski krov izgleda poput tradicionalnih krovova seoskih kuća. Iznutra je bogato ukrašena slikama iz 18. stoljeća.
Ladomirova cerkov.JPG Crkva sv. Arhanđela Mihovila 1742. Ladomirová 49°19′59″N 21°37′01″E / 49.333°N 21.617°E / 49.333; 21.617 Grkokatolička crkva je zapravo identičnog dizajna i okoliša kao i ona u Bodružalu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Drvene crkve na Slovačkim Karpatima

Koordinate: 49°20′10″N 19°33′30″E / 49.33611°N 19.55833°E / 49.33611; 19.55833