Levoča

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Levoča. Za okrug, pogledajte Okrug Levoča.
Levoča
Levoča s Marijanske gore
Levoča s Marijanske gore
Grb
Grb
Koordinate: 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E / 49.017; 20.583Koordinate: 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E / 49.017; 20.583
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Prešovski Prešovski
Vlast
 - Gradonačelnik Miroslav Vilkovský
Površina
 - Ukupna 64.042 km²
Visina 570 m
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 14.677
 - Gustoća 230 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 054 01
Pozivni broj +421 (0)53
Registarska oznaka LE
Službena stranica www.levoca.sk
Zemljovid
Položaj Levoče na karti Slovačke

Položaj Levoče na karti Slovačke

Levoča (mađarski: Lőcse, njemački: Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.

Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.

Gradska vijećnica iz zraka
Stare gradske zidine

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64.042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.


Povijest[uredi VE | uredi]

Trg majstora Pavla

Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
Flag of Slovakia.svg Slovačka
Godina uvrštenja: 1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.

Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.

Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.

God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Općinska zgrada

Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).

Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15.-17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.

U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.

Od 1806.-26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[1]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54% , ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61% .[1]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. pristupljeno 2008-01-05
  2. Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Levoča