Sudbina neukih

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
dio serije čija je tema
ateizam
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
koncepti
antiteizam · ateizam i religija · implicitni i eksplicitni ateizam · kritika ateizma · negativni i pozitivni ateizam
povijest
državni ateizam · novi ateizam · povijest ateizma
argumenti za ateizam
argumenti protiv Božje egzistencije · argument inkompatibilnih svojstava · argument inkonzistentnih otkrivenja · argument nevjerovanja · argument oskudna dizajna · argument slobodne volje · ateistova oklada · Bog praznina · gambit ultimativna boeinga 747 · Hitchensova britva · paradoks omnipotencije · problem pakla · problem zla · Russellov čajnik · sudbina neukih · teološki nonkognitivizam · zaborav
ljudi
demografija · diskriminacija/progon ateista · istaknuti ateisti
srodni koncepti
agnosticizam
agnostički teizam · agnostički ateizam · ignosticizam · apateizam · slabi agnosticizam · jaki agnosticizam · popis agnostika
ireligija
antiklerikalizam · antireligija · kritika religije · parodija religije · postteizam · slobodoumlje · Zaklada za slobodu od religije
naturalizam
humanistički · metafizički · metodološki · religijski
sekularizam
sekularnost · sekularni humanizam · sekularističke organizacije
Atheism template.svg kategorija ateizam
v · r · u

Sudbina neukih (ili sudbina neevangeliziranih) eshatološko je pitanje o konačnoj sudbini ljudi koji nisu bili izloženi nijednoj teologiji ili nauku, pa stoga nemaju mogućnost njezina prihvaćanja. Pitanje je zapravo da li će oni koji nikad nisu čuli za zahtjeve iskazane putem božanskog otkrivenja biti kažnjeni zbog nemogućnosti priklanjanja tim zahtjevima.

Ono se ponekad postavlja zajedno sa sličnim pitanjem o sudbini nevjernika. Razne vjerske predaje imaju različite odgovore na ovo pitanje; u kršćanstvu je sudbina neukih povezana s pitanjem o istočnom grijehu. Kršćani vjeruju, da za one koji nisu za života upoznali Boga, vrijede opći moralni zakoni i na temelju njih ovisi što će biti s nekom osobom nakon njene smrti. Kršćani vjeruju, da će se spasiti i oni ljudi, koji nisu upoznali Boga, ako su živjeli pošteno i čestito.

Budući da neki sugeriraju da rigidno čitanje religijskih tekstova zahtijeva oštru kaznu za one koji nikad nisu čuli za tu religiju, to se ponekad rabi kao argument protiv božjeg postojanja, a općenito je prihvaćeno da se radi o proširenju ili pododlomku problema zla.

Izvori[uredi VE | uredi]