Sup starješina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sup starješina
Aegypius monachus.jpg
Status zaštite

Status iucn2.3 NT.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (nt)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Falconiformes
Porodica: Accipitridae
Rod: Aegypius
Savigny, 1809
Vrsta: A. monachus
Dvojno ime
Aegypius monachus
(Linnaeus, 1766)
Područje života

Sup starješina ili crni strvinar (lat. Aegypius monachus) je vrsta jastreba iz monotipskog roda Aegypius. Pripada potporodici strvinara starog svijeta. Staništa su mu suhe ravnice, rudine i šume.

Sadržaj

Opis [uredi]

Sup starješina je jako velika ptica. Dug je 98-120 cm, s rasponom krila od 270 do 310 cm. Težak je 7-14 kg i tako je jedna od najtežih ptica letačica u svijetu. Perje joj je tamnosmeđe do crne boje. Rep joj je blago klinast. Gola koža glave i vrata je plavkasto-siva. Oči su smeđe boje. Kljun je tamne boje i dosta je krupan. Noge su plavosive ili blijedožute boje, a kod mladih ptica su ružičaste, kao i kljun[1]. Mužjaci i ženke izgledaju podjednako, samo su ženke neznatno veće i teže. Sup starješina može letjeti na vrlo velikim visinama. Obično vrijeme provodi sam, ali je viđan u manjim grupama. Hrani se strvinama i malim sisavcima. Hranu traži iz zraka, ovisno o tome kakvo je vrijeme. Dosta je tih i rijetko krešti. Najčešći životni vijek supa starješine je 20 godina, a maksimalno doživi 39 godina.

Razmnožavanje [uredi]

Ove ptice gnijezdo prave od grančica i trave, a kao podloga služi bilo koje dostupno smeće. Gnijezdo se pravi svake godine. Nalazi se na stablu, hridi ili tlu. Ogromno je i može imati promjer i do 254 cm, te visinu od 129 cm, ali uobičajena gnijezda manja (160 cm promjera i 93 cm visine)[2]. Ženka u gnijezdo obično polaže samo jedno jaje, ali u nekim situacijama stavi dva jajeta. Jaja inkubiraju 50-55 dana. Mladi provedu 110-120 dana u gnijezdu. Nakon izlaska iz gnijezda još neko vrijeme dolaze kod roditelja nahraniti se ili prenoćiti.

Status zašite [uredi]

Sredinom 20. stoljeća sup starješina izumire u Hrvatskoj zajedno s kostoberinom i crkavicom[3]. Osim u Hrvatskoj, ta ptica izumire i u još nekim zemljama Europe (Portugal, Francuska, Italija, Austrija, Poljska, Slovačka i Rumunjska) i sjeverozapadne Afrike (Maroko i Alžir). U zadnje vrijeme u nekim zemljama mu se poboljšalo stanje, npr. u Španjolskoj gdje je 1970. živjelo 200 parova, a 1992. broj im se povećava na 1000. Na području bivšeg SSSR-a ga zatvaraju u zoološke vrtove, dok mu u Tibetu prijete velike količine rodenticida[4].

Galerija [uredi]

Izvori [uredi]

  1. http://www.ci.manhattan.ks.us/DocumentView.aspx?DID=1388
  2. http://www.europeanraptors.org/raptors/cinereous_vulture.html
  3. http://www.supovi.hr/index.php?page=FAQ-bjeloglavi_supovi
  4. del Hoyo, J., Elliott, A., & Sargatal, J., eds. (1994). Handbook of the Birds of the World Vol. 2. Lynx Edicions, Barcelona