Ukrajinska grkokatolička crkva

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Izgradnja ukrajinske grkokatoličke crkve u Kijevu
Katoličko svetište Presveta Unijatska Lavra (15. st., zapadna Ukrajina)

Ukrajinska grkokatolička crkva (ukr. Українська Греко-Католицька Церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička crkva; jedna je od izravnih sljednica srednjovjekovne Ukrajinske crkve osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini odnosno Kijevskoj Rusi 988. godine. Spada među vodeće katoličke crkve u Europi i ujedno je najveća Katolička crkva prema bizantskom crkvenom obredu, direktno odgovorna Svetom ocu u Vatikanu. Po broju crkvenih institucija u Ukrajini odmah slijedi Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.

Ukrajinska katolička crkva ima ured u Vatikanu, u njemu trenutačno predsjeda Svjatoslav Ševčuk (prethodnik je kardinal Ljubomir Husar); generalni nadbiskup Kijeva-Galiča i cijele Rusi (Ukrajine). Radi burne povijesti Crkva danas ima svoje brojne filijale među dijasporom širom svijeta, posebno u Poljskoj, Kanadi i SAD-u. U Ukrajini živi oko 6 milijuna grkokatolika što ih čini manjinom među većinom građana pravoslavne vjeroispovijesti, ali Ukrajinska katolička crkva ima izrazito veliki broj svojih posve neovisnih institucija u Ukrajini i svijetu što ju stavlja na predstavničko mjesto.

Povijest Crkve[uredi VE | uredi]

Ukrajinska grkokatolička crkva u iseljeništvu, 18. st., Poljska
Ukrajinska grkokatolička crkva Sv. Jurja u iseljeništvu, SAD

Unija sa Rimom[uredi VE | uredi]

Ukrajinska katolička crkva smatra se tradicionalnom ukrajinskom crkvom koja je prihvatila nadležnost Svetog oca u Rimu nakon pada i degradacije Crkve u Konstantinopolisu tijekom 15. i 16. stoljeća. Kao rezultat dogovora između ukrajinskih crkvenih poglavara i Svete stolice u Rimu, 1596. stvorena je Brestska crkvena unija. Tim činom svi Ukrajinci zajedno sa Bjelorusima prihvatili su nadležnost Rima, ali su zadržali vlastiti bizantski crkveni obred i druga zatražena prava.

Gubitak ukrajinske autonomije na prijelazu sa 17. na 18. stoljeće učinio je Ukrajinsku crkvu nasilno podređenu Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Konstantinopolis je izgubio crkvenu važnost, Rim se udaljio sa prostora barokne Ukrajine zbog sve jačeg pritiska vlasti u Moskvi odnosno Sankt Peterburgu koji su počeli realizirati ideologiju Treći Rim. Tom ideologijom Moskva je pretendirala postati treći Rim i zauzeti lidersko mjesto među svim istočnoslavenskim vjernicima i njihovim crkvenim institucijama.

Ukidanje autonomije[uredi VE | uredi]

Ukrajina se u sljedećem razdoblju, krajem 18. stoljeća, susreće sa potpunim ukidanjem crkvene autonomije. Ukrajinski grkokatolici ponovno se nasilno prepisuju na pravoslavne vjernike. Ukrajinska katolička crkva seli u ilegalu i ondje nastavlja svoj rad gdje okuplja veliki broj raseljenih Ukrajinaca. U Ukrajini koja se gotovo cijela nalazila u sklopu Ruskog Carstva (izuzev njezinog krajnje zapadnog dijela koji se nalazio u sklopu Austrijskog Carstva), Ukrajinska katolička crkva kao tradicionalna crkva Ukrajinaca posve je ukinuta do 1875. godine.

Ukrajinska katolička crkva tim je činom nastavila funkcionirati isključivo u dijaspori i Austrijskom Carstvu. Svi ukrajinski grkokatolici koji su ostali na ukrajinskom teritoriju u Ruskom Carstvu prešli su prisilno na pravoslavnu vjeru i prihvatili nadležnost Ruske pravoslavne crkve. Ukrajinski narod ovdje se počeo udaljavati od Crkve koja je propagirala ukidanje ukrajinske autonomije. Ostalih 20 posto ukrajinskih grkokatolika zadržali su svoju vjeru do danas isključivo jer se nisu našli u Ruskom Carstvu.

Ukrajinska katolička crkva u istočnoj Ukrajini nikada se više nije oporavila i vratila pod protektorat Rima. Kao rezultat svih političkih represija danas u Ukrajini djeluju četiri jake Crkve, no samo se Ukrajinska grkokatolička crkva i Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva (osnovana u 20. stoljeću) smatraju autentičnim ukrajinskim crkvama. Uz dvije navedene, u Ukrajini također djeluju Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata i Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata. U posljednjoj Crkvi većinu vjernika čine etnički Rusi koji u Ukrajini broje oko 8 milijuna ljudi.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]