Sankt Peterburg

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Sankt Peterburg
Санкт-Петербу́рг
Engleska četvrt sa crkvom sv. Isaka; Petropavlovska tvrđava; Zimski dvorac; Petrov dvorac; Nevski prospekt
Engleska četvrt sa crkvom sv. Isaka; Petropavlovska tvrđava; Zimski dvorac; Petrov dvorac; Nevski prospekt
Zastava Sankt Peterburga
Zastava
Grb Sankt Peterburga
Grb
Koordinate: 59°57′N 30°19′E / 59.95°N 30.317°E / 59.95; 30.317Koordinate: 59°57′N 30°19′E / 59.95°N 30.317°E / 59.95; 30.317
Država Flag of Russia (bordered).svg Rusija
Politički status Savezni grad
Savezni okrug Sjeverozapadni
Gospodarska regija Sjeverozapadna
Osnivanje 1703.
Osnivač Petar Veliki
Vlast
 - Guverner Valentina Matviyenko
Površina
 - Ukupna 606 km2
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 4.661.219
 - Gustoća 3.239 stanovnika/km2
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+3)
 - Ljeto (DST) Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Službena stranica [1]
Karta
Položaj Sankt Peterburga u Rusiji

Položaj Sankt Peterburga u Rusiji

Sankt Peterburg (ruski Санкт-Петербу́рг, od 1914. do 1924. Petrograd, od 1924. do 1991. Lenjingrad), grad u Rusiji, na ušću rijeke Neve u Baltičko more. U gradu, na površini od 1,439 km², živi oko 5 milijuna stanovnika (4,661,219 po popisu iz 2002.).

Relativno je mlad grad, nastao početkom 18. stoljeća, nakon što je Rusija osvojila Ingermanland od Švedske i tako u tom dijelu izbila na more. Osnivanjem Sankt Peterburga, car je prebacio glavni grad Rusije iz Moskve u taj grad.

Sadržaj

[uredi] Ime grada

Grad je službeno nazvan po sv. Petru, ali mnogi smatraju da je njegov osnivač, ruski car Petar Veliki grad nazvao po sebi. Grad se trebao zvati Petrograd, ali je u duhu uvođenja zapadnjačkih vrijednosti u carsku Rusiju, koje je sprovodio car Petar I. grad nazvan Sankt Peterburg. Ime Petrograd je imao između 1914. i 1924. kad se tokom 1. svj. rata Rusija okreće narodnim vrijednostima. Za sovjetskog režima zvao se Lenjingrad, po Vladimiru Iljiču Lenjinu. Nakon pada Sovjetskog Saveza je vraćeno ime Sankt Peterburg. Grad je poznat i po skraćenom imenu Piter, kako ga zovu njegovi stanovnici.

[uredi] Povijest

Ruski car Petar Veliki je provodio politiku kojom je u Rusiju želio uvesti zapadne vrijednosti. Zbog toga je želio osnovati novu prijestolnicu bliže Europi jer se do Moskve u to doba vrlo dugo putovalo. 1703. je od Šveđana osvojio prostor uz Baltičko more oko grada Nyena i tvrđave Nyenskans oko ušća rijeke Neve i na tom prostoru odlučio sagraditi novi glavni grad. Grad je službeno osnovan 27. svibnja 1703. godine. Car je pozvao mnoge arhitekte, inženjere i graditelje iz cijele Europe koji su isušili močvaran prostor i sagradili jedan od najmodernijih tadašnjih gradova. 1712. je glavni grad službeno premješten iz Moskve u Sankt Peterburg. Grad je postao baza širenja europskih utjecaja u Rusiji i nazvan je ruskim prozorom u Europu. Car je bio oduševljen izgledom Pariza i posebno Versaillesa, te je mnoge građevine gradio prema pariškom uzoru.

1728. je car Petar II. ponovo preselio glavni grad u Moskvu, ali je 1732. ponovo vraćen u Sankt Peterburg. U slijedećih 200 godina je grad bio centar svih zbivanja u Rusiji. Početkom 20. st. se razvija industrija i grad postaje četvrti po veličini u Europi. U gradu je pokrenuta revolucija 1905. godine. Nakon izbijanja 1. svj. rata 1914. je grad preimenovan u Petrograd jer je ime Sankt Peterburg zvučalo previše njemački, a Rusija je bila s Njemačkom u ratu.

1917. je Februarskom revolucijom srušen car, a Oktobarskom revolucijom su komunisti došli na vlast. Oktobarska revolucija je počela u Petrogradu napadom s krstarice Aurora na carski Zimski dvorac u kojem je bila smještena vlada. Nakon dolaska komunista 1918. je glavni grad preseljen u Moskvu i time je Petrograd izgubio značenje, a Moskva se razvija kao najveći grad SSSR-a. Nakon Lenjinove smrti 1924. je Petrograd preimenovan u Lenjingrad. Komunisti su grad smatrali simbolom kapitalizma i cara, te su htjeli smanjiti njegovo značenje. Do 1930. je preko 2 milijuna stanovnika napustilo grad zbog komunističkih progona (pripadnici gradskog plemstva i intelektualci) i većinom su otišli u zapadne zemlje. Represija se posebno pojačala nakon ubojstva gradskog guvernera Kirova 1934. kad su nastradali mnogi stanovnici grada.

Grad je svoje najteže razdoblje doživio tokom 2. svj. rata kad od rujna 1941. do siječnja 1944. bio okružen sa svih strana (opsada Lenjingrada). U gradu je vladala masovna glad zbog opsade, a pretrpio je i žestoko bombardiranje. Ipak nije bio osvojen.

Nakon rata je grad brzo obnovljen i moderniziran (1955. se otvara metro). Nakon pada komunizma 1991. je održan referendum o imenu grada na kojem je većina stanovnika odlučila da se vrati ime Sankt Peterburg. Grad je dobio status federalnog grada u Rusiji, te se od 1996. gradonačelnik naziva guvernerom.

Zimski dvorac

[uredi] Zemljopis

Sankt Peterburg je smješten na obali rijeke Neve na kopnenoj prevlaci između Baltičkog mora i jezera Ladoga. Ladoga je najveće europsko slatkovodno jezero ledenjačkog postanka. U moru ispred grada ima mnogo otoka (najveći je Vasiljevski). Postoji i nekoliko umjetnih otoka. Neva na ušću pravi deltu, tako da je dio grada na otocima između rukavaca delte.

Klima je vlažna kontinentalna s kratkim i svježim ljetima i dugim i oštrim zimama. Zbog utjecaja Baltičkog mora klima nije zimi toliko hladna kao u većem dijelu Rusije i ima više padalina. U okolici grada raste tajga (gusta crnogorična šuma).

Petropavlovska tvrđava

[uredi] Gospodarstvo

Sankt Peterburg je jedan od najvažnijih poslovnih i trgovačkih centara Rusije i jedna od najvažnijih luka. Položaj na Baltičkom moru je pogodan za razvoj lučkih djelatnosti i trgovine Rusije s Europom i Amerikom. Lučke djelatnosti ograničava smrzavanje mora zimi. Grad je lučko čvorište morskog i riječnog prometa (rijeka Neva je kanalom povezana s Volgom preko koje se može ploviti do Crnog mora i Kaspijskog jezera, a također je kanalima povezana s Bijelim morem). Time je ostvaren jedan od najvećih svjetskih plovnih puteva koji ima ishodište u Sankt Peterburgu. U gradu je razvijena metaloprerađivačka, kemijska i farmaceutska industrija.

Fontana unutar dvorca Peterhof

[uredi] Znamenitosti

Sankt Peterburg je poznat po vrlo bogatoj kulturi i brojnim poznatim građevinama.Grad nema nebodera i zabranjeno je graditi visoke zgrade u centru.

Najveća znamenitost je muzej Ermitaž (jedan od najvećih svjetskih muzeja koji sadrži bogatu umjetničku i arheološku zbirku iz cijelog svijeta, smješten je u 6 velikih palača uključujući i Zimski dvorac, osnovala ga je Katarina II. Velika 1764).

Poznata je Petropavlovska tvrđava na obali Neve unutar koje je najviša katedrala sv. Petra i Pavla. Tvrđava je sagrađena na riječnom otoku i ima zidine u obliku zvijezde.

Najpoznatija ulica je Nevski prospekt uz obalu rijeke. Uz ulicu su smještene brojne palače i trgovine, te je jedno od najvažnijih turističkih odredišta.

Značajan je kompleks carskih palača Peterhof koje je gradio Petar Veliki po uzoru na Versailles. U povijesti grada je značajan carski Zimski dvorac u kojem je danas jedna od zbirki muzeja Ermitaž.


Commons logo
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala vezanih uz:


Drugi jezici