Zlatko Tomičić

Izvor: Wikipedija

Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930.Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac. Napisao je pjesmu "Hrvatska, ljubavi moja", koja je u inozemstvu među iseljenicima bila kao himna.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Zlatko Tomičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Završio je Filozofski fakultet. U djelima mu se nerijetko iz svakodnevne fabule priča preokrene u fantastiku. Neka djela izvedena su na pozornici, a neka su i ekranizirana ili prilagođena za radiodrame.

S Dragutinom Tadijanovićem uredio je Antologiju hrvatskih pjesama u prozi. Utemeljio je i od 1968. do 1969. godine uređivao Hrvatski književni list u Zagrebu. Nakon višegodišnje zabrane, ponovno ga pokreće 1990-ih s Mladenom Pavkovićem. Bio je urednik i časopisa Ognjišta, a surađivao je i s časopisom za kulturu Hrvatsko slovo. Za svoj rad dobivao je i nagrade (Nagrada Zvonimir Golob[1] za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu, 2005. godine). Na hrvatski jezik prevodio je i pjesme s makedonskog jezika. Tako je preveo i neke pjesme makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova.[2] Bio je predlagan za Nobelovu nagradu za književnost.[3] Godine 1980. Tomičića za Nobelovu nagradu predložio je P.E.N. klub SAD u New Yorku, a 1982. godine Hrvatska akademija Amerike.[4]

Djela[uredi | uredi kôd]

Autor je četrdesetak knjiga poezije i proze. Četiri su mu u cijelosti prevedene na ine jezike, a i druga djela su mu prevađana. Mladen Pavković priredio je i uredio knjigu Zlatka Tomičića "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.).[3]

Pjesništvo[uredi | uredi kôd]

  • Susret osmorice (Fici, Mađer, Medaković, Mesinger, Milošić, Tomičić, Šuša), Vinkovci, 1950.
  • Vode pod ledinom, Zagreb, 1955.
  • Četvrtoga ne razumijem, Zagreb, 1955.
  • Dosegnuti ja, Zagreb, 1956.
  • Nema blaga nad slobodom (pjesme za djecu), Zagreb, 1956.
  • Budni faun, Vinkovci, 1960.
  • Balada uspravnog čovjeka, Zagreb, 1964.
  • Revolucionarni kalendar, Zagreb, 1965.
  • Bogumilsko groblje, Zagreb, 1968.
  • Zir, Gospić, 1968.
  • Hrvatsko more, Zagreb, 1969.
  • Traženje bivstva, Zagreb, 1969.
  • Izabrana djela (S. Mađer, B. Zeljković, S. Juriša, M. S. Mađer, Z. Tomičić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 1984.
  • Vražje oko, Zagreb, 1986.
  • Zemlja banova, Basel, 1987.
  • Gluha nedjelja, Zagreb, 1988.
  • Prsten Dioklecijanov, Zagreb, 1988.
  • Sunčeva djevica, Zagreb, 1989.
  • Hrvatska, ljubavi moja, Hamilton, 1990.
  • Život, Zagreb/Karlovac, 1993.
  • Leonardov san, Zagreb, 1996.
  • Povratak u postojbinu duha, Zagreb, 1997.
  • Crni kraljevi, Senj, 1997.
  • Nenavište, Zagreb, 1997.
  • Zemlja obećana, Zagreb, 1998.
  • Božanski soneti, Karlovac/Zagreb, 2003.
  • Izabrana djela I. (Pjesme), Vinkovci, 2003.
  • Objava svjetla, Zagreb, 2005.
  • Divlji poljski cvijet, Vinkovci, 2005.
  • Dolazak teurga, Zagreb, 2006.
  • Najdraža pjesma na svijetu: antologija jedne pjesme, Zagreb, 2007.
  • Svirač na šimširovoj svirali: zbirka pjesama, Zagreb, 2008.
  • Pašmanske elegije: pjesnička monografija, Zadar, 2008.
  • Nebo nad Moslavinom, Gornja Jelenska, 2010.

Putopisi[uredi | uredi kôd]

  • Nestrpljivi život, Zagreb, 1956.
  • Put k Meštroviću, Buenos Aires, 1965.
  • U zemlji Samovoj, Zagreb, 1965.
  • Nin (Stara hrvatska prijestolnica), Zagreb, 1969.
  • Zemlja gluhih zmija (putopisi po Australiji), Zagreb, 1993.
  • Bosnom ponosnom, Toronto, 1994.
  • Slavonijom, zemljom plemenitom, Vinkovci, 1996.
  • San o Irskoj (putopisi po Irskoj, Engleskoj i Francuskoj), Zagreb, 1997.
  • Ples ždralova, Vinkovci, 1997.
  • Kutjevo. Hrvatska vinska prijestolnica (putopisi i eseji), Karlovac/Zagreb, 2000.
  • Dan ljeta u Švedskoj (putopisi po Švedskoj, Norveškoj i Danskoj), Zagreb, 2003.
  • Ledenjak iznad Lake Louise (putopisi po Kanadi i SAD), Zagreb, 2003.
  • Zemljom humskom (putopisi po Hercegovini i Imotskom), Zagreb, 2004.
  • Nebeski konjanik s Velebita (putopis kroz Ravne kotare i Bukovicu), Zadar, 2005.
  • Izabrana djela III., Vinkovci, 2006.
  • U čizmama od 7 milja, Zagreb, 2007.
  • Jadranska odiseja, Zagreb, 2007.
  • Kob je poći drevnim Zagorama, Zagreb, 2007.

Proza[uredi | uredi kôd]

  • Stjepan Sekulić Jucko (životopis), Zagreb, 1955.
  • Ivan Senjug Ujak (životopis), Zagreb, 1957.
  • Bijela vrana (satirične novelete), Zagreb, 1965.
  • Slavonija u pripovijesti i esejima Josipa Eugena Tomića (esej), Vinkovci/Zagreb, 1966.
  • Gromovi krijeposnog duha (eseji i manifesti grupe TIN), Zagreb, 1969.
  • Veseli dimnjačar (slikovnica za djecu), Zagreb, 1969.
  • Kain (drama u tri čina), Zagreb, 1970.
  • Boj s anđelom (prozna poema), Zagreb, 1970.
  • Petar Svačić (drama/libreto za operu), Toronto, 1989.
  • Krilati magarac (roman), Zagreb, 1990.
  • Vrač s hridi (esej), Barcelona, 1990.
  • Hrvatski Orfej (autobiografija; napisao Mladen Pavković), Zagreb, 1995.
  • Mačak (roman za mlade), Zagreb, 1996.
  • Sveta Hrvatska (scenski oratorij), Senj, 1999.
  • Reforma duha (političko-povijesni eseji), Karlovac, 2000.
  • Žena koja je bila anđeo (pustolovno-ljubavni roman; pod pseudonimom Aristid Ost), Karlovac, 2001.
  • Sluga (humoreske i satire), Zagreb, 2001.
  • Bijeg kroz australsku pustinju (pustolovno-ljubavni roman; pod pdseudonimom Isak Skit), Karlovac, 2002.
  • Niski krov, Karlovac, 2002.
  • Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor: (1987. – 2002.), Koprivnica, 2002.
  • Tajanstsvena ruža (roman), Zagreb, 2004.
  • Krbavski vuk (pripovijesti), Zagreb, 2004.
  • Kozmički pijetao, Zagreb, 2004.
  • Vukovarski Žuti mravi: pripovijesti, Zagreb, 2006.
  • Savršena čaplja (bastardna proza), Zagreb, 2006.
  • Izabrana djela II. (proza I.), Vinkovci, 2004.
  • Most čistoće: spomenica (1930. – 2005.): povodom 75. godine života i 50. obljetnice književnog rada, Zagreb, 2006.
  • Seraphita iz Gole (ljubavne pripovijesti), Zagreb, 2007.
  • Božanski ljubavnik (roman), Zagreb, 2007.
Članci (izbor)
  • Zubobolja, Zagreb, 1957.
  • Nos, 1962.
  • O listu koji je i hrvatski i književni, Zagreb, 1969.
  • Štefina, Zagreb, 1990.
  • Povratak u postojbinu duha, Zagreb, 1997.
  • Povratak u Miholjac, 1998.
  • Božić u Friziji, 1998.
  • Ulazak u stijenu, 1998.
  • Audiovizualni kentaur, 2001.
  • Alkion, 2002.
  • Jarac s mišljena, 2003.
  • Stara keltska zmija, 2004.
  • Skitni vitez Parsifal, 2005.
Izdanja koja je uredio (izbor)
  • Vlado Vlaisavljević: Balada o Tounjčici, Zagreb 1957.
  • Tin Ujević: Lude i mudre djevice, Sarajevo, 1957.
  • Antologija hrvatskih pjesama u prozi (zajedno s Dragutinom Tadijanovićem), Zagreb, 1958.
  • Svjetionik (poruke pjesnika) (antologija), Zagreb, 1988.

Prijevodi[uredi | uredi kôd]

Djela su mu prevedena na više jezika.

  • Cicogna della Croazia (pjesme, preveo na talijanski Giacomo Scotti), Napulj, 1984.
  • L’ anello di Diocleziano (due poemi) (dvije poeme, preveo na talijanski Giacomo Scotti), Saviano, 1986.
  • Ravi par l’oiseau (pjesme, prevela na francuski Rose Tomulic), Pariz, 1986.
  • Der lustige schornsteinfenger (Veseli Dimnjačar), Zagreb, 1972.
  • Selected Poems (prijevod pjesama na engleski i komentar Hilda Prpić), 1973. – 74.
  • Żywe źródła: antologia współczesnej poezji chorwackiej (pjesma "More" objavljena u antologiji suvremene hrvatske poezije, izbor i prijevod na poljski Łucja Danielewska), Varšava, 1996.[5]
  • This Night, Selected Poems (pjesme na hrvatskom te prijevod pjesama na engleski – Hilda Prpić, s esejima o autoru H. Prpić, Antuna Nizetea i Marie Pie Valpiane dal Cortivo, koja je doktorirala u Italiji na Tomičićevu pjesništvu), Hamilton, 1993.
  • Balado de la rektadorsa homo (Balada uspravnog čovjeka; izabrane pjesme, preveo na esperanto Josip Velebit), Berkeley, 2000.
  • Croatia, my love (Poems) (preveo Desmond O’Grady), Belfast, 2003.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Nagrada Zvonimir Golob 2008. UBIUDR Podravka. 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2012. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  2. Vjesnik[neaktivna poveznica], Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.
  3. a b Tomislav Jonjić Razgovor sa Zlatkom Tomičićem, pristupljeno 10. prosinca 2011.
  4. Hrvojka Mihanović-Salopek, 2007., str. 473.
  5. Leszek Małczak, Bibliografia przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 1990-2006, "Przekłady Literatur Słowiańskich" (T. 1, cz. 3 (2012), s. 147-203)., str. 152., 157., rebus.us.edu.pl, pristupljeno 27. ožujka 2022.
  6. "Dobrojutro more". O fra Andriji Kačiću Miošiću u povodu 300. obljetnice njegova rođenja na 8. pjesničkoj manifestaciji u Podstrani govorio je fra Gabrijel Hvatin Jurišić:
    »Podstrana, (IKA) – Podjelom Plakete “Dobrojutro more” književniku Zlatku Tomičiću završen je u petak 6. kolovoza međunarodni susret pjesnika (...)«, ika.hr, 7. kolovoza 2004., pristupljeno 24. srpnja 2021.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]