Zvirići
| Zvirići | |
|---|---|
  Zvirići | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Ljubuški |
| Zemljopisne koordinate | 43°08′19″N 17°36′11″E / 43.138510°N 17.602951°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 272 |
.JPG) Crkva Svih Svetih Zvirići
| |
Zvirići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]
Zemljopisni položaj i značajke[uredi | uredi kôd]
Naselje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Ljubuški, koncentrirano na južnom i zapadnom dijelu Zvirićkoga polja. Površina mu je 13 km2, najniža točka 32 m (uz rijeku Trebižat), a najviša 403 m (brdo Trovro ili Golovro). Graniči s Bijačom, Hardomiljem, Studencima, Stubicom (u BiH) te Prudom (u Hrvatskoj).[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
1991.[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 275
- Hrvati - 273
- Srbi - 1
- Jugoslaveni - 1
2013.[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 272
- Hrvati - 268
- Srbi - 1
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
.JPG)
|
.jpg)
| |
Stećci na lokalitetu Pod Sekulanom
|
Stećci na lokalitetu Pržine
|
Pod Sekulanom je lokalitet na kojem se nalazi skupina stećaka (biliga), uz istočnu stranu ceste Metković - Ljubuški. Najveći dio je dislociran prilikom gradnje ceste 1928. – 1931. Šesnaest je škrinja, dvanaest ploča i dva sljemenjaka. Dvanaest je primjeraka ukrašeno motivima bordura, križeva, ljiljana, štitova s mačevima, pticama, kolom i ljudskim figurama. Lokalitet je 1907. zabilježio i Carl Patsch, ali pod imenom Crno groblje. Druga, manja skupina stećaka (tri škrinje i jedna ploča) nalazi se pored Zadružnog doma, na lokalitetu Pržine. Ploča dimenzija 2,15×1,25×0,30 m ukrašena je motivima lova na jelena, štita s mačem, ženskom figurom, rozetom, reljefnim kolutom i mladim mjesecom.[4]
Uz istu cestu nalazi se Rotna gomila koju spominju mnogi istraživači kao orijentir rimske ceste Salona - Narona. Carl Patsch navodi da je bila promjera 120 koraka te 6 metara visine, dok Arheološki leksikon BiH navodi promjer 30 m i visinu od 4 m. Današnje dimenzije su manje zbog oštećenja prilikom gradnje ceste. Vidljiva je grobna ploča pored koje je pronađen ulomak atipične prapovijesne keramike.[5]
Druga po veličini je Modra gomila koja se nalazi 680 m jugoistočno od Rotne gomile, lijevo od ceste Ljubuški - Metković. Dimenzije su joj 30×4 m, solidno je očuvana, uz površinske nalaze dijelova žrvnjeva i brusova. Inače, na području Zvirića vidljivo je oko 70 gomila: lokaliteti Ajderova greda i Mejašna draga 20, područje Crkvine 18, okolica Suleta 14, predio Grabovina 7, Polje 5, Velike ograde 4 i Golovro 3. Prilikom izgradnje dionice Bijača - Zvirovići autoceste A1, tijekom 2011. i 2012. na području Zvirića i Zvirovića istraženo je devet kamenih gomila s 12 grobova koje pripadaju Posuškoj kulturi, razdoblju brončanoga doba od 2100. do 1300. pr. Kr.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. lipnja 2019.
- ↑ a b Radoslav Dodig, Prapovijesni spomenici i grobovi na području Zvirića i Zvirovića, e-ZBORNIK Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, broj 6, godište 3, Mostar, prosinac 2013.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Bilizi Pod Sekulanom, Zvirići Arhivirana stranica: Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina Connecting Separated (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)
- ↑ Rotna gomila, Zvirići Arhivirana stranica: Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina Connecting Separated (objavljeno 2. veljače 2016., pristupljeno 29. listopada 2017.)
| |||||