Prijeđi na sadržaj

Chongqing

Koordinate: 29°33′N 106°30′E / 29.550°N 106.500°E / 29.550; 106.500
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Čongćing)
Chongqing
重庆市 (Chóngqìng)

Panorama Chongkinga iz 2010. god.
Država Kina
Upravna podjela19. distrikta, 19. županija, 1.259 gradova i općina
Naseljen316. pr. Kr.

Vlast gradske pokrajine
 • VrstaOpćina
 • Partijski sekretarSun Zhengcai

Površina
 • Ukupna82.401 km²
Visina237 m
Koordinate29°33′N 106°30′E / 29.550°N 106.500°E / 29.550; 106.500

Stanovništvo (2010.)
 • Entitet28.846.170
(350/km²)
 • Urbano područje5.087.197
(382/km²)
 • Metropolitansko područje32.800.000

Vremenska zonaStandardno kinesko vrijeme (UTC+8)
Poštanski broj4000 00 - 4099 00
Pozivni broj23
BDP (2012.)184,8 milijardi $ (23. u Kini)
HDI (2008.)0,783 (18. u Kini)
ISO 3166-2CN-50
Stranicawww.cq.gov.cn/
Zemljovid

Položaj gradske pokrajine Chongqing u Kini

Chongqing (kineski: 重庆市, pinyin: Chóngqìng) je veliki grad u Kini na rijeci Yang Tze, koji ima status kineske pokrajine, tj. pokrajinska općina (直辖市, zhíxiáshì). Od četiri pokrajinske općine (ostale tri su Peking, Tianjin i Šangaj) Chongqing je najveća, površine od 82.401 km², i jedina koja je smještena duboko na kopnu, odnosno jedina u slabije nastanjenoj zapadnoj polovici države.[1]

Sam grad ima 6 ili 7 milijuna stanovnika, ali se procjenjuje da gradska aglomeracija (širi urbanizirani prostor grada) ima preko 30 milijuna stanovnika, te bi prema tome Chongqing bio jedan od najvećih gradova na svijetu (grad je u zadnjih 10 godina brzo narastao te se teško može procijeniti koliko ima stanovnika).[2] Grad je izrazito brzo narastao nakon izgradnje brane Tri klanca na rijeci Yang Tze zbog koje se moralo preseliti nekoliko milijuna stanovnika.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Chongqing je smješten u dolini Yungui na ušću rijeke Jialing u Jangce i iako je od mora udaljen 2.250 km, velika je luka, prometno čvorište i industrijsko središte ovog dijela zemlje.[1] Sa svih strana je okružen planinama (Daba Shan na sjeveru, Wu Shan na istoku, Wuling Shan na jugoistoku i Dalou Shan na jugu). Grad ima humidnu suptropsku klimu pod utjecajem monsuna.

Urbano područje užeg Chongqinga uključuje distrikt Yuzhong (渝中区, ili „Središnji distrikt Chongqinga”), najnaseljeniji distrikt, gdje su smješteni upravni uredi. Ostali distrikti su Nan'an (南岸区, ili „Distrikt kužne obale”), Jiangbei (江北区, ili „Distrikt sjeverno od rijeke”), Shapingba (沙坪坝区), Jiulongpo (九龙坡区) i Dadukou (大渡口区).

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Skulpture u stijenama Dazua

Chongqing se prvi put spominje kao glavni grad polumitske države Ba koju je 316. pr. Kr. zauzela država Qin. Grad je bio na jednom od putova svile, te se profilirao kao značajno trgovačko središte. Nekoliko puta je mijenjao ime, a sadašnje je dobio 1189. godine za vrijeme dinastije Sung kada je kralj Zhao Dun (car Guangzong) opisao svoju krunidbu kao „dvostruko slavlje” (雙重喜慶, shuāngchóng xǐqìng, skr. chongqing). God. 1362. vođa seljačke pobune Ming Yuzhen osnovao je kraljevstvo Daxia (大夏) koje je kratko trajalo s Chongqingom kao glavnim gradom.[3] God. 1621. je za vrijeme dinastije Ming postojalo kratkotrajno kraljevstvo Daliang (大梁) sa sjedištem u Chongqingu.[4]

Dinastija Qing je poticala naseljavanje Chongkinga i Sečuana, a 1890. je u gradu otvoren britanski konzulat, te je 1891. god. dobio dozvolu za trgovinu sa strancima. Od 1929. god. je dio Republike Kine. Za vrijeme Drugog kinesko-japanskog rata 1937. – 1945. (dio 2. svj. rata) je Chongqing privremeno bio glavni grad Kine (Peking su okupirali Japanci) i sjedište vlade generala Chiang Kai-sheka. Zbog toga je grad pretrpio jako japansko bombardiranje. Tijekom rata su u Chongqing preseljene mnoge tvornice iz ostalih dijelova Kine, te je postao jako industrijsko središte. Nakon rata je bio dio pokrjaine Sečuan. Nakon 1997. god. grad je brzo narastao, te je dobio status gradske pokrajine.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Skulpture u stijenama Dazua (kineski: 大足石刻; pinyin: Dàzú Shíkè), čini sustav skulptura isklesanih u stijenama strmih litica brda općine Chongqing, 60 km zapadno od grada, u kineskoj geografskoj pokrajini Dazu. Njih čini 75 lokaliteta s oko 50.000 skulptura i više od 100.000 kineskih znakova koji čine natpise i epigrafe. Oni datiraju u 7. stoljeće i nastale su pod utjecajem budizma, konfucijanizma i taoizma. Najznamenitije skulpture se nalaze na brdima Baoding i Beishan. God. 1999., Skulpture u stijenama Dazua su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji zbog „velike umjetničke vrijednosti, bogatstva sakralnih i profanih motiva, i spoznaja o svakodnevici ljudi koji su živjeli u Kini dinastije Tang. One predstavljaju izvanredan dokaz o skladnoj sintezi budizma, taoizma i konfucijanizma”.[5]

UNESCO-ova svjetska baština je također i Krš Wulonga (武隆喀斯特) koji je nastao značajnim uzdizanjem vapnenačkih visoravni čime su nastale divovske vrtače (Tiankeng) nastale propadanjem stropova špilja i prirodni mostovi iznad jako dubokih vrtača i špilja.

Upravna podjela

[uredi | uredi kôd]
Upravna podjela Chongqinga
Panorama grada noću; Velika dvorana naroda; Hram Baidicheng; klanac Qutang i most Chaotianmen
„Spomenik oslobođenja naroda” u središtu središta Jiefangbeija CBD
Ušće Jialinga u Jangce
Međunarodna zračna luka Jiangbei u Chongqingu

Chongqing je podijeljen na 19 distrikta (区 ), 17 okruga (县 xiàn) i 4 autonomna okruga (自治县 zìzhìxiàn):

# Naziv Kinesko pismo Pinyin Stanovništvo (2006.) Površina (km²) Gustoća (/km²)
Distrikti u gradskom središtu
1. Yuzhong 渝中区 Yúzhōng Qū 600.000 22 27.273
2. Dadukou 大渡口区 Dàdùkǒu Qū 220.000 103 2.136
3. Jiangbei 江北区 Jiāngběi Qū 500.000 221 2.262
4. Shapingba 沙坪坝区 Shāpíngbà Qū 740.000 383 1.932
5. Jiulongpo 九龙坡区 Jiǔlóngpō Qū 780.000 432 1.806
6. Nan'an 南岸区 Nán'àn Qū 55.000 274 2.007
7. Beibei 北碚区 Běibèi Qū 650.000 755 861
8. Wansheng 万盛区 Wànshèng Qū 270.000 566 477
10. Yubei 渝北区 Yúběi Qū 880.000 1.452 606
11. Banan 巴南区 Bānán Qū 860.000 1.825 471
Distrikti izvan gradskog središta
9. Shuanqiao 双桥区 Shuāngqiáo Qū 50.000 43 1.163
12. Wanzhou 万州区 Wànzhōu Qū 1.710.000 3.457 495
13. Fuling 涪陵区 Fúlíng Qū 1.120.000 2.946 380
14. Qianjiang 黔江区 Qiánjiāng Qū 510.000 2.397 213
15. Changshou 长寿区 Chángshòu Qū 880.000 1.415 622
16. Hechuan 合川区 Héchuān Qū 1.510.000 2.356 641
17. Yongchuan 永川区 Yǒngchuān Qū 1.080.000 1.576 685
18. Jiangjin 江津区 Jiāngjīn Qū 1.460.000 3.200 456
19. Nanchuan 南川区 Nánchuān Qū 650.000 2.602 250
Okruzi
20. Qijiang 綦江县 Qíjiāng Xiàn 950.000 2.182 235
21. Tongnan 潼南县 Tóngnán Xiàn 910.000 1.585 574
22. Tongliang 铜梁县 Tóngliáng Xiàn 800.000 1.342 596
23. Dazu 大足县 Dàzú Xiàn 930.000 1.390 669
24. Rongchang 荣昌县 Róngchāng Xiàn 820.000 1.079 760
25. Bishan 璧山县 Bìshān Xiàn 610.000 912 669
26. Dianjiang 垫江县 Diànjiāng Xiàn 910.000 1.518 599
27. Wulong 武隆县 Wǔlóng Xiàn 400.000 2.872 139
28. Fengdu 丰都县 Fēngdū Xiàn 800.000 2.896 276
29. Chengkou 城口县 Chéngkǒu Xiàn 230.000 3.286 70
30. Liangping 梁平县 Liángpíng Xiàn 880.000 1.890 466
31. Kai 开县 Kāi Xiàn 1.540.000 3.959 389
32. Wuxi 巫溪县 Wūxī Xiàn 520.000 4.030 129
33. Wushan 巫山县 Wūshān Xiàn 600.000 2.958 203
34. Fengjie 奉节县 Fèngjié Xiàn 1.010.000 4.087 247
35. Yunyang 云阳县 Yúnyáng Xiàn 1.300.000 3.634 358
36. Zhong 忠县 Zhōng Xiàn 970.000 2.184 444
Autonomni okruzi
37. Shizhu (za narod Tujia) 石柱土家族
自治县
Shízhù Tǔjiāzú
Zìzhìxiàn
520.000 3.013 173
38. Pengshui (za narode Tujia i
Mjao)
彭水苗族土家族
自治县
Péngshuǐ Miáozú
Tǔjiāzú Zìzhìxiàn
630.000 3.903 161
39. Youyang (za narode Tujia i
Mjao)
酉阳土家族苗族
自治县
Yǒuyáng Tǔjiāzú
Miáozú Zìzhìxiàn
760.000 5.173 147
40. Xiushan (za narode Tujia i
Mjao)
秀山土家族苗族
自治县
Xiùshān Tǔjiāzú
Miáozú Zìzhìxiàn
620.000 2.450 253

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Chongqing se profilirao kao značajna luka na rijeci Yang Tse (posebno nakon izgradnje brane Tri klanca nakon čega mogu do grada dolaziti veliki brodovi). Grad se ubrzano industrijalizira kao dio vladine politike razvoja zapadnih dijelova Kine. Razvijena je automobilska (Chang'an Motors) i metaloprerađivačka industrija. Gospodarski grad do 2007. je treći po veličini u Kini (15% godišnje).

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Chongqing (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 23. srpnja 2013.
  2. The world's biggest cities: How do you measure them?, BBC News, 29. siječnja 2012. (engl.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
  3. Ming Yuzhen Information, Neohumanism.com (engl.) preuzeto 24. srpnja 2013.
  4. Nicola di Cosmo i Don J. Wyatt, Political Frontiers, Ethnic Boundaries, and Human Geographies in Chinese History (engl.) preuzeto 24. srpnja 2013.
  5. Dazu Rock Carvings (engleski). UNESCO. Pristupljeno 24. srpnja 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Chongqing