Južnokineski krš

Južnokineski krš
	Svjetska baština – UNESCO
Država	NR Kina
Godina uvrštenja	2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2014.
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii, viii
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:1248
Koordinate	25°13′15″N 107°58′30″E / 25.22083°N 107.97500°E
	Južnokineski krš class=notpageimage\| Lokacija Južnokineski krša u Kini
	v; r; u;

Južnokineski krš (kineski: 中国南方喀斯特, pinyin: Zhōngguó Nánfāng Kāsītè) je područje krša koje se proteže na više od skoro pola milijuna km² u kineskim južnim pokrajinama Yunnan, Guizhou, Guangxi i Chongqing. Ono predstavlja veličanstven i jedan od najboljih primjera krajolika suptropske i tropske kišne šume koji su neusporedivi s drugim krševima na svijetu. Kamena šuma Shilin se smatra najboljim svjetskim primjerom krškog krajolika s najraznolikijim oblicima i bojama vapnenačkih stijena na svijetu. Krške stijene u obliku stožaca i tornjeva u Libu također tvore jedinstven krajolik u svijetu, dok je krš Wulong jedinstven po svojim divovskim vrtačama, prirodnim mostovima i špiljama.

Južnokineski krš je zbog toga upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2007. godine,^[1] što je prošireno na ukupno 12 lokaliteta 2014. godine.^[2]

Popis lokaliteta

UNESCO ID	Ime	Veličina	Lokacija	Koordinate	Odlike
1248-001	Kamena šuma (kineski: 石林; pinyin: Shílín)	1,74 ha (350 km²)	Autonomna županija Shilin Yi (Yunnan)	24°49′31″S 103°19′25″E / 24.82528°S 103.32361°E / -24.82528; 103.32361	Kamena šuma se nalazi oko 120 km od glavnog grada pokrajine, Kunminga. Ime je dobio jer njezini vapnenačke stijene, koje su nastale rastapanjem prije oko 270 milijuna godina (perm).
1248-002	Selo Suogeyi (所各邑村)	10,32 ha	Autonomna županija Shilin Yi (Yunnan)	24°49′31″S 103°19′25″E / 24.82528°S 103.32361°E / -24.82528; 103.32361	Selo Suogeyi je mjesto gdje je prema vjerovanju naroda Yi rođena djevojka Ashima (阿诗玛) koja se odbila udati za čovjeka kojeg nije voljela i radije se protvorila u kamen koji još uvijek nosi njezinom ime. Ova predaja se salvi svake godine u "Festivalu baklji" (火把节, Huǒbă Jié) u kojemu se plešu narodni plesovi i održavaju natjecanja u rvanju.
1248-003	Xiaoqijong (小七孔)	7,83 ha	Županija Libo (Guizhou)	25°25′N 107°53′E / 25.417°N 107.883°E / 25.417; 107.883	Xiaoqijong predstavlja evoluciju krškog slikovitog krajolika od permija do danas. Tu se nalaze prepoznatljivi oblici kao što su Fengcong (stožac) i Fenglin (toranj). Pored njih tu se nalaze i brojni visoka krška brda, duboke udoline, vrtače i duge rječne špilje.
1248-004	Dongduo (網師園, Wǎngshī Yuán)	21,68 ha	Županija Libo (Guizhou)	25°25′N 107°53′E / 25.417°N 107.883°E / 25.417; 107.883	Na ovom području živi manjinski kineski narod Buyi.
1248-005	Velike vrtače Qingkoua (箐口天坑, Qingkou Tiankeng)	1,24 ha (20 km²)	Općina i županija Wulong (Guangxi)	29°22′48″N 107°42′00″E / 29.38000°N 107.70000°E / 29.38000; 107.70000	Krš Wulonga (武隆喀斯特) je nastao značajnim uzdizanjem vapnenačkih visoravni čime su nastale divovske vrtače (Tiankeng) nastale propadanjem stropova špilja i prirodni mostovi iznad jako dubokih vrtača i špilja. Npr. vrtača kod sela Xiaozhai je visoka 511 m, s promjerom kod vrha od 600 m, i kod dna 300 m. Ovo područje je važno za povijest jednog od najvećih riječnih sustava na svijetu, sliva rijeke Yangtze. Zbog svoje nedostupnosti, ovo područje je pretrpjelo najmanje štete od ljudskog djelovanja.
1248-006	Tri prirodna mosta (天生三橋, Tiānshēng Sān Qiáo)	2,20 ha (7 km²=	Općina i županija Wulong (Guangxi)	29°22′48″N 107°42′00″E / 29.38000°N 107.70000°E / 29.38000; 107.70000	Ova tri prirodna mosta preko velikog klanca rijeke Yangshu su dobili imena prema znajevima: "Nebeski zmaj" (天龙桥, Tianglong) visok 235 m, "Azurni zmaj" (Qinglong) visok 281 m, i "Crni zmaj" (黑龙桥, Heilong) visine 223 m. Kako je udaljenost od gornjeg mosta Tianlonga do donjeg Heilonga tek 1,5 km, oni nisu najveći prirodni mostovi na svijetu. No, vrtače ispod njih, Qinglong i Shenying, promjera od 300-455, te dubine od 276-285 metara, jesu najveće na svijetu.
1248-007	Špilja Furong (芙蓉洞, Furongdong)	2,55 ha (20 km²)	Općina i županija Wulong (Guangxi)	29°13′44″N 107°54′12″E / 29.22889°N 107.90333°E / 29.22889; 107.90333	Špilja se proteže od gradića Chongqinga i otkrivena je tek 1993. godine. Duga je 2,846 metara, a široka od 30.50 metara, a nastala je tijekom kambrija, prije oko 500 milijuna godina. Unutra je podijeljena na tri dijela sa šarenim podzemnim špiljskim tvorevinama stalaktita i stalagmita. Njih 30 imaju duljinu od 1,2 do 21,04 metra.^[3] Tu se nalazi i 50 vertikalnih jama dubine od 920 (汽坑洞, "Parna jama", najdublja u Aziji) do 100 metara.
1248-008	Putao Fenling u Guilinu (桂林市, Guìlín Shì)	2,84 ha	Županija Yangshuo (Guilin, Guangxi)	24°55′24″N 110°21′16″E / 24.92333°N 110.35444°E / 24.92333; 110.35444	Krš koji okružuje Guilin sastavljen je od vapnenca i dolomita iz trijaskog razdoblja, a kroz njega protječu rijeke Li Jiang i Yulong. Značajna brda i planine su: Brdo Diecai (叠彩山), Brdo slonove surle (象鼻山) - na slici, Brdo koje pokorava valove (伏波山), planine Lipu, Mačja planina (猫儿山) najviši vrh Guangxija i brdo Yao (尧山); a poznate špilje su: Špilja trski (芦笛岩), Špilja sedam zvjezdica (七星公园).
1248-009	Lijiang Fengcong u Guilinu	2,84 ha	Županija Yangshuo (Guilin, Guangxi)	25°00′N 110°25′E / 25.000°N 110.417°E / 25.000; 110.417	Regija Yangshuo ima brojne lokacije za penjanje, a do njih se može doći biciklom, javnim autobusom ili taksijem. Značajne krške formacije su: Srebrna špilja (银子岩) i Mjesečevo brdo (月亮山), te „Niska planina”, „Dupla vrata”, „Žabica”, „Bambusov gaj” i litica „Vinska boca”.
1248-010	Shibing (施秉县, Shībǐng Xiàn)	10,28 ha	Županija Shibing (Qiandongnan, Guizhou)	27°10′N 108°05′E / 27.167°N 108.083°E / 27.167; 108.083
1248-011	Jinfoshan (金佛山, Jinfo Shan)	6,74 ha	Županija Shibing (Qiandongnan, Guizhou)	27°10′N 108°05′E / 27.167°N 108.083°E / 27.167; 108.083	Izolirana planina s liticama visokim do 300 m koje okružuju njezin relativno ravan vrh koji je najviši vrh gorja Dalou (2.238 m). Poznat po tipičnoj krškoj topografiji klisura, kamenih šuma i špiljskih sustava. Sinklinalna planina se sastoji od permskog vapnenca u gornjem dijelu (na oko 2000 m visine), škriljevca i pješčenjaka silura (1000-1500 m), vapnenca i dolomita kambrija i ordovicija u donjim dijelovima. Od formacija najznačajnija su platforma i terasa srednje planine iznad 1200 m, te krški klanac u niskom dijelu planine Jinfo, čija je relativna visina oko 500 m.
1248-012	Huanjiang (环江)	7,129 ha	Maonanska autonomna županija Huanjiang (Hechi, Guangxi)	25°10′N 107°59′E / 25.167°N 107.983°E / 25.167; 107.983	Jedan od gospodarskih temelja županije su brojna slikovita mjesta poput slapova, špilja i planinarenja kroz njezin široki raspon krških planina.

Izvori

↑ Južnokineski krš na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 8. rujna 2011.
↑ "Twenty-two new sites inscribed on UNESCO's World Heritage List, and one deleted during Committee meeting in Christchurch", UNESCO World Heritage Convention. 29. lipnja 2007. (engl.) Preuzeto 2. kolovoza 2025.
↑ Špilja Furong Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2014. (Wayback Machine) na stranicama Karst Dynamics Laboratory, Sveučilište Guangxi 14. velječe 2011. (engl.) Preuzeto 9. rujna 2011.

Poveznice

Najslavniji krš na svijetu:

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Južnokineski krš

Panografije Južnokineskog krša na patrimonuium-mundi.org
Službena stranica kamene šume Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2012. (Wayback Machine) (engl.)
Špilja Furong, Chongqing - galerija fotografija

[1] Južnokineski krš na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 8. rujna 2011.

[2] "Twenty-two new sites inscribed on UNESCO's World Heritage List, and one deleted during Committee meeting in Christchurch", UNESCO World Heritage Convention. 29. lipnja 2007. (engl.) Preuzeto 2. kolovoza 2025.

[3] Špilja Furong Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2014. (Wayback Machine) na stranicama Karst Dynamics Laboratory, Sveučilište Guangxi 14. velječe 2011. (engl.) Preuzeto 9. rujna 2011.

[1]

[2]

[3]

v r u Svjetska baština u Kini
	Kulturna dobra (41)	Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske grobnice Zapadne Xia (2025.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Kulturni krajolik šuma čaja planine Jingmai u Pu'eru (2023.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Središnja os Pekinga (2024.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
	Prirodna dobra (15)	Pustinja Badain Jaran (2024.) • Chengjiang nalazište fosila (2012.) • Danxia reljef (2010.) • Hoh Xil Qinghaija (2017.) • Kalcitne terase Huanglonga (1992.) • Hubei Shennongjia (2016.) • Pokrajinski park u dolini Jiuzhaigou (1992.) • Južnokineski krš (20057.) • Rezervati velikog pande u Sečuanu (2006.) • Nacionalni park Sanqing Shan (2008.) • Tanšan Xinjianga (2013.) • Zaštićena područja u nacionalnom parku "tri paralelne rijeke" u Yunnanu (2003.) • Pokrajinski park Wulingyuan (1992.) • Utočišta ptica selica na obali Žutog mora (2019.)
	Mješovita dobra (4)	Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
	Nematerijalna svjetska baština (36)	Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Kam (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma¹⁾ (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti