Široka Kula

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Široka Kula
Široka Kula na karti Hrvatska
Široka Kula
Široka Kula
Široka Kula na zemljovidu Hrvatske
Županija Ličko-senjska županija
Općina/Grad Gospić
Najbliži (veći) grad Gospić
Nadmorska visina 613 m
Zemljopisne koordinate 44°36′55″N 15°27′24″E / 44.6153°N 15.4567°E / 44.6153; 15.4567Koordinate: 44°36′55″N 15°27′24″E / 44.6153°N 15.4567°E / 44.6153; 15.4567
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 130
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 116 [1]
Pošta 53201 Lički Osik
Pozivni broj +385(0)53
Autooznaka GS

Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 44° 36' 55" sjeverne zemljopisne širine i 15° 27' 24" istočne zemljopisne dužine, 3 km od Ličkog Osika i 11 km sjeveroistočno od grada Gospića, kojem upravno pripada.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • 1971. - 896 (Srbi - 580, Hrvati - 289, Jugoslaveni - 6, ostali - 21)
  • 1981. - 658 (Srbi - 366, Hrvati - 225, Jugoslaveni - 61, ostali - 6)
  • 1991. - 553 (Srbi - 346, Hrvati - 184, Jugoslaveni - 13, ostali - 10)
  • 2001. - 130
  • 2011. - 116 [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

U selu i okolici ima arheoloških nalaza iz halštatskoga (tumul Vranića gomila iz 14. do 15. st.) i iz starorimskoga doba (grobovi, natpisi, putokaz). U blizini je Gradina (Razvala), velika ovalna građevina s kulama za koju se smatra da je vjerojatno starorimskoga podrijetla. U Širokoj Kuli župa je osnovana 1860. godine. Crkva posvećena sv. Mateju sagrađena je 1734. godine. Od 1769. vode se matice.[2]

Zanimljivost je da je nekoliko Kuljana poginulo u havariji Titanica. Sve do Domovinskog rata i progona postojala je pjesmarica s lijepim pjesmama o Titanicu. U Drugom svjetskom ratu u Širokoj Kuli četnici su pobili 162 Hrvata. U Kuli je bilo Oreškovića u tri kulska zaselka, a Strilića je bio jedan zaselak koga nakon Drugog svjetskog rata više nema, jer u njemu već pola stoljeća više nitko ne živi. Koji kilometar istočno od Oreškovića zaselak je Brdo Ćaćića koji je danas pust. Mnogi su odselili u Ameriku ili otišli na prehranu u Slavoniju.[3]

Crkva i župni stan razoreni su 1948. godine miniranjem. Radi očigledne namjere etničkog čišćenja ovog dijela Like od Hrvata i zatiranja katoličanstva i Katoličke Crkve koja je oduvijek bila čuvarica hrvatske kulture, nikako se nije moglo od vlastiju poslije dobiti dopuštenje za obnovu.[2]

Za vrijeme srbijanske agresije i velikosrpske pobune, selo je teško stradalo. Maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije t.zv. "SAO Krajine") su 13. listopada 1991. počeli s pokoljem u Širokoj Kuli, koji je potrajao nekoliko dana. Kako je u Širokoj Kuli i Vukavi, bilo mnogo mješovitih brakova, Hrvati su se nadali da im domaći Srbi ne će nanijeti nikakvo zlo, ali su se prevarili. Skupina Hrvata Kuljana (iz obitelji Nikšić, Hećimović i Strilić) i jedan Hrvat iz Podlapca uspjeli su pobjeći i župnik je tek od tih izbjeglica 30. rujna u Kriznom štabu u Perušiću doznao šta je bilo.[4] U ratu je porušeno i groblje. Tek poslije oslobodilačke akcije Oluje izgrađena nova crkva sv. Mateja i obnovljeno groblje porušeno u agresiji na Hrvatsku.[2]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Jedno vrijeme je u Širokoj Kuli župnikom bio i hrv. filozof i pisac Fran Binički.

Iz Široke Kule je bio Marko Orešković-Krntija, hrvatski partizan, jedan od organizatora antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, narodni heroj Jugoslavije.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. DZS. Pristupljeno 10. ožujka 2018.
  2. 2,0 2,1 2,2 Župa Široka Kula - Sv. Matej, Župa sv. Josipa, Lički Osik. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  3. Lika Press Gospić: Uz 100. obljetnicu potonuća Titanica: Ličani i Titanic, Ličke novine, 15. travnja 2012. arhiv Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  4. Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 39
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]